Posjed i njegova zaštita u rimskom pravu | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Posjed i njegova zaštita u rimskom pravu". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
POSJED I NJEGOVA ZAŠTITA U RIMSKOM PRAVU
(seminarski rad)
Predmet: Institucije rimskog prava
Smjer: Opće pravo
Kiseljak, januar 2010.
Sadržaj
Uvod 3
Pojam i pravni učinci posjeda 4
Vrste posjeda u rimskom pravu 5
Stjecanje posjeda 6
Zaštita posjeda 8
Zaključak 10
Literatura 11
Uvod
Jedan od najznačajnijih instituta u rimskom pravu je posjed. Historijski gledano, posjed je postojao prije vlasništva. Prije pojave države i prava, vlast nad sredstvima za proizvodnju se sastojala zapravo samo u posjedu, tj. u faktičnom odnosu „čovjeka prema njegovim prirodnim uslovima proizvodnje“. Kao produkt gomilanja posjeda u rukama jednih, na štetu drugih razvila se imovinska diferencijacija, koja je direktno dovela do stvaranja klasnog društva. Pojavom države i prava, razvija se pravo individualnog vlasištva kao osnovni instit ut klasnog društva.
Da bi ispravno mogli pristupiti istraživanju pojma posjeda i njegove zaštite u rimskom pravu, prvenstveno moramo napraviti razliku između pojma posjeda i pojma vlasništva, što će biti učinjeno pri definisanju pojma posjeda i predstavljanju njegovih osnovnih karakteristika i pravnih učinaka.
Posjed i njegova zaštita zauzimaju jedno od najvažnijih mjesta u izučavanju rimskog prava i rimskog civilnog prava, jer je direktno uticalo i na današnje formiranje pravnih pravila i odredbi kada je u pitanju kako posjed, tako i vlasništvo. Ovo se prvenstveno ogleda u činjenici da su mnogi pravni sistemi preuzeli razliku između posjeda i vlasništva iz rimskog prava.
Pojam i pravni učinci posjeda
Danas se često riječi „posjed“ i „vlasništvo“ poistovjećuju u običnom govoru, iako u pravu ova dva pojma ne da nisu sinonimi, nego među njima postoji važna i suštinska razlika.
Posjed je faktična vlast na tjelesnoj stvari, nezavisan od pitanja da li posjednik ima također i pravo na posjed, tj. na tu faktičnu vlast.
I vlasnik može imati posjed stvari, tj. faktičnu vlast na stvari. On vrši tu vlast temeljem svog prava vlasništva, ali vlasnik zadržava pravo vlasništva, iako je posjed, tj. faktična vlast nad stvari možda izgubljena. Posjed je samo faktično stanje, on je fakt (juristička činjenica). Po pravilu će vlasnik biti ujedno i posjednik, jer ga njegovo pravo vlasništva ovlaštuje i na posjed stvari. Međutim, neko može imati pravo vlasništva na stvari, a da nema i posjed stvari, ali i obratno, neko može biti posjednik stvari, a da nije njen vlasnik.
Posjed proizvodi slijedeće posljedice u pravu:
Posjed može predstavljati osnovu za sticanje prava vlasništva. Primjer je uzukapija, gdje činjenica posjedovanja stvari kroz zakonom određeno vrijeme, pod određenim pretpostavkama može dovesti do sticanja civilnog vlasništva.
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET