Polozaj žene u Rimskom pravu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Polozaj žene u Rimskom pravu". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Univerzitet Crne Gore Pravni fakultet Crne Gore Katedra za pravnu istoriju
Seminarski rad iz rimskog prava
Tema: Položaj žene u rimskom pravu
A. H.
Podgorica, 23. oktobra 2003.
Sadržaj
1. Uvod Kratak osvrt na žene u Rimu uopšteno. Približavanje vremena i situacije vezano za njihov položaj, te naznačavanje bitnih karakteristika i preduslova (i uslova) za način života. 2. Uxorium vitium aut tollendum aut ferendum 2.1 Maturiora sunt vota mulierum quam virorum. 2.2 Femina cum senuit, retinet connubia partu, uxorisque decus matris reverentia pensat. 2.3 Defendi uxores aviris, non viros ab uxoribus, aequm est. 3. Rob nema volje; žena je ima, ali je ta volja nemoćna; dijete ima volju ali nepotpunu. (Aristotel) 3.1 Uporedni pregled. 3.2 Rimska žena - dio procesa, kao i Kafkin junak, samo radi procesa. 4. Zaključak Sumiranje iznijetog kroz kratak pregled iznijetih činjenica
1. Uvod „Za vreme svog detinjstva žena zavisi od svoga oca; u svojoj mladosti od svog muža; po smrti muža od svojih sinova; ako nema sinova od bliskih srodnika svog muža; uopšte žena nikada ne može da upravlja sama sobom.” (Zakon Manu, V, 147, 148)1
Prije početka istraživanja nametnulo se pitanje u kom pravcu treba ići pri elaboraciji teme položaja žena u rimskom pravu: a. žena kao ravnopravno ili neravnopravno tretirani član bračne, društvene i pravne zajednice, ili b. pokušaj da se vratimo u ono vrijeme i sa onog aspekta, kako kulturološkog, tako i ekonomskog i civilizacijskog, i razmotriomo sve faktore koji su uslovljavali određeni način života i ženu u njemu. Kako ravnopravnost najčešće vodi polemikama bez kraja, kako zbog argumenata tako i zbog nejasno definisanog pojma ravnopravnosti i jednakosti, elaboracija će ostati na drugom navedenom pokušaju. Brojni primjeri iz istorije (Brut, Avgust, Klaudije, Justinijan, ... ) ukazuju na malo drugačije stanje od onog kako se na prvi pogled čini: žena iako je „žena građanin drugog reda” ima itekakav uticaj na svog muža. „Položaj žene je određen čudnim običajima: one su istovremeno podređene i zaštićene, slabe i moćne, suviše prezrene i suviše poštovane ... Slabost žena, kao i slabost robova, potiče iz njihovog zakonskog položaja, njihova snaga traži nadoknadu u sitnim stvarima, gde je njihova moć bezgranična. Retko sam video kuću u kojoj žene nisu gospodarile, a često sam viđao da u kućama gospodari i nastojnik, kuvar ili oslobođeni rob.”2 Iz navednog citata se jasno uočava paradoksalna situacija – upravo kakav je i bio položaj žena. I pored toga što za žene nije bilo mjesta u politici i javnom životu, bile su izuzetno cijenjene i poštovane i od strane svojih muževa i drugih članova zajednice. Žena je imala svoj jasno, nekad manje nekad više, određen položaj i zaduženja. U državi koja je bila ratnička, imperatorska, nerealno je bilo za očekivati da žena može biti nešto više od matrone i žene u sjenci koja je počinjena najprije pater familiasu, a kasnije i mužu. Nepravedno i jednostrano bi bilo reći da su žene tretirane kao stvari u Rimu, za razliku od grčkih žena koje jesu imale takav položaj. Kako je kompletan sistem i Rim bio kompleksan, i jednostavno rečeno institucija za sebe, tako su i žene bile upravo to isto. Robovlasnički uređeno društvo, moral, patrijarhalno društvo, nemoć žene najprije u fizičkom smislu i brojni drugi razlozi uticali su na položaj žena u Rimu.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET