Položaj radničke klase u Engleskoj | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Položaj radničke klase u Engleskoj". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U TRAVNIKU
PRAVNI FAKULTET KISELJAK
POLOŽAJ RADNIČKE KLASE U ENGLESKOJ
(seminarski rad)
Predmet: Sociologija sa sociologijom prava
Smjer: Opće pravo
Kiseljak, decembar 2009.
Sadržaj
Uvod 3
Industrijski proletarijat 5
Konkurencija 5
Rezultati 7
Zaključak 9
Literatura 10
Uvod
Početak historije radničke klase u Engleskoj se veže za pronalazak parne mašine i mašine za preradu pamuka. Ovo su pronalasci koji su doveli do industrijske revolucije, koja je preobrazila cijelo građansko društvo. Ovaj prevrat se odigrao u Engleskoj, a glavni njegov produkt je bio proletarijat.
Prvi pronalazak koji je doveo do promjene u položaju tadašnjih engleskih radnika je bila dženi, mehanička predilica (Džejms Hargrivs). U 18. stoljeću je najveću manufakturnu proizvodnju imala Engleska. U njoj se povećavala potreba za tkaninama pa su proizvođači tkanina, radi povećavanja i ubrzavanja proizvodnje, primjenjivali izume u poduzećima.
U Engleskoj su proizvođači sve više ulagali novac u stvaranje novih izuma. No, najpoznatiji je bio izum parnog stroja . Njega je 1764 . godine usavršio Škot James Watt. Pronalazak parnog stroja izazvao je veliki preokret u proizvodnji, odnosno revoluciju u preređivačkim djelatnostima ili industriji. Manufakturna proizvodnja za mijenjena tvorničkim radom. Promjene izazvane primjenom parnog stroja nazivaju se prvom industrijskom revolucijom.
Time je bilo omogučeno da se proizvede znatno više prediva, nego što je to bilo moguće prije toga. Potražnja za tkaninama je bivala sve veća, a porasla je još više uslijed pojeftinjenja tih proizvoda. Samim tim je bilo potrebno više tkača pa se tako povečala i njihova nadnica. Pošto je sada tkač zarađivao više, polako je počeo da napušta rad na njivi. Tako je klasa tkača – zemljoradnika počela da isčezava i pretvarala se u novu klasu čistih tkača, koji su živjeli isključivo od svoje nadnice, a nisu imali nikakvog posjeda i koji su tako postali proleteri . Već sa ovim, još uvijek nesavršnim mašinama se razvijao industrijski proletarijat.
Kada su industrijski radnici napustili zemljoradnju, mnoge parcele su ostale slobodne pa je tako nastala i nova klasa krupnih zakupaca. Međutim, razvitak industrije nije ostao na tome. Neki kapitalisti su počeli da instaliraju dženi – mašine u velike zgrade i da ih pokreču vodenom snagom pa su tako samnjili broj radnika i svoj proizvod su mogli da prodaju jeftinije. Već ovdje je bio početak fabričkog sistema.
Dakle, proletarijat je stvoren uvođejem mašina. Naglom razvitku industrije su bili potrebni radnici te se tako penjala radnička nadnica. Uslijed toga, masa stanovništva je dolazila iz poljoprivrednih okruga u gradove. Broj stanovnika se naglo povečavao i gotovo sav porast stanovništva svodio se na porast proleterske klase. Nova industrija je bila značajna, uslijed toga što je alatke pretvorila u mašine, a radnu srednju klasu u radni proletarijat. Tako su sve razlike u stanovništvu bile na suprotnosti između radnika i kapitalista.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET