Pojam prava i obilježje prava | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pojam prava i obilježje prava". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA “OSNOVE PRAVA”
NAZIV SEMINARSKOG RADA: “POJAM PRAVA I OBILJEŽJE PRAVA”
Banja Luka, 12.12.2006.
POJAM PRAVA I OBILJEŽJE PRAVA
Tanja Peić, 44/05
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
JOVANA DUČIĆA 23a
UVOD
Pojam prava je kompleksna pojava i podrazumijeva veoma složen sistem odnosa i veza različitih pojava koje su od izuzetnog značaja za svakodnevni život pojedinca. Ne postoji jedinstvena definicija kojom bi se objasnilo pravo. Po jednima pravo je skup pravnih normi, po drugima pravo predstavlja društveni odnos, životni odnos, koordinaciju, granicu i garanciju socijalnih odnosa, dok je po trećima i jedan i drugi navedeni opis nedovoljan i isključiv za definisanje složene pojave poput prava. U zakonodavstvima postoje pravni propisi koji daju definiciju o raznim objektima, ali nigdje ne postoji propis koji bi definisao pojam samog prava kao glavnog regulatornog sistema društva .
Pod pravom podrazumijevamo:
Norme
Propise
Pravdu
Pravila ponašanja
Uslov i način uređenja odnosa među ljudima
Sredstvo prinude – odlika vlasti nad građanima
Prema tome, osnovne karakteristike prava su:
da je prinudno
da je javno (zakoni se objavljuju javno)
da u sebi mora imati moralnost
Pravom se, uz pomoć državne sile, regulišu društveni odnosi među ljudima, određuje se kakva prava i dužnosti ima svaki pojedini građanin i tako se postižu određeni društveni ciljevi koji su državi i pravu postavljeni.
1. UVOD U PRAVO, NASTANAK I RAZVOJ
1.1. Pojam, predmet i metod
Uvod u pravo je jedna od najznačajnijih pravno naučnih disciplina, na osnovu koje ostale pravne nauke polaze u istraživanju vlastitih predmeta tj. koje crpe znanja utvrđena u Uvodu u pravo, naročito u pogledu osnovnih pojmova države i prava.
U okviru teorije prava, postoje dvije vrste saznanja:
- Iskustvena i neiskustvena
- Naučna i filozofska
Cilj svake nauke je postizanje što istinitijeg, objektivnijeg i iskustvenog saznanja pojava koje nas okružuju a svaka nauka ima svoje područje interesovanja tj. predmet i metod .
Predmet izučavanja određene naučne discipline podrazumijeva područje društvene stvarnosti koju je ona izabrala za predmet svog naučnog/istraživačkog interesa.
Metod predstavlja postupke i radnje koje se moraju primjenjivati kako bi svaka nauka došla do svojih objektivnih spoznaja.
Predmet svake nauke je objektivno dat, dok je metod subjektivna radnja čovjeka koja se odnosi na predmet.
Pravna nauka može da se odredi kao objektivno, kritički, metodski izvedeno znanje o državi i pravu a država i pravo mogu da se proučavaju na različite načine u zavisnosti od pristupa prema njima.
Apstraktna pravna nauka (Uvod u pravo) koja proučava državu i pravo kao objektivne društvene pojave
Konkretna pravna nauka koja istražuje konkretnu državu i pravo u cjelini ili njihov pojedini dio
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET