Podjela vlasti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Podjela vlasti". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Pravni fakultet u Zenici
Katedra za državno i međunarodno javno pravo
PODJELA VLASTI
(seminarski rad)
Zenica, decembar 2007.godine
I UVOD
Šta je to vlast? Kakva je svrha vlasti? Kako je ona podijeljena? Općepoznato je da se vlast može definisati kao “institucije i procedure kroz koje je neka teritorija i njen narod vođen“, a svrha vlasti jeste da zaštiti prava građana. Prisutna je u svim aspektima života neke zemlje, i na različite načine, svakodnevno, utječe na živote građana. Vlast je nešto više od „gole moći“. Vlast je „legitimna“ i „legalna“ moć, što znači sposobnost prisiljavanja drugoga koja je priznata od dijela društva, te zasnovana na društvenim normama. Osnovni oblik i osnov vlasti u društvu je politička vlast.
Izražava se u društvenom odnosu u kome jedna strana može da određuje ponašanje i aktivnost druge strane pomoću stvarne ili potencijalne primjene organizovane prinude.
Iz definicije vlasti proizilaze dva bitna zaključka za razumijevanje pojma i njegove društvene suštine, a to znači da vlast postoji samo u složenim, organizovanim društvenim grupama, u organizacijama, jer samo u njima odnosi naređenosti i podređenosti, odnosi vlasti, mogu dobiti ustaljen oblik.
Postoje mnogi odnosi u kojima korištenjem moralnog prestiža ili intelektualnog utjecaja, nasiljem ili pretnjom jedna strana postiže da se druga ponaša u skladu sa njenim ciljevima i željama. Ukoliko se ovi odnosi ostvaruju van sklopa organizovanih društvenih grupa, to onda nisu odnosi vlasti, niti akti njenog vršenja.
I , po prirodi odnosa vlastodržaca i podvlašćenih, onih koji upravljaju i onih kojima se upravlja, razlikujemo političku vlast, kao i druge vidove vlasti. Specifične karakteristike političke vlasti vezane su za državu. Državna vlast se proteže na sve ljude koji su njeni građani po rođenju ili po nekom drugom, objektivno utvrđenom, osnovu bez obzira na njihovu volju i želju, pa se oni ne mogu osloboditi svojevoljnim odricanjem pripadanja toj državi.
Državna vlast je vlast nad čitavim ljudskim životom. To se ogleda u tome što država može zahtijevati od svog podanika žrtvovanje i samog života izvršavajući naređenja njenih organa. Shvatajući sam pojam vlasti, možemo preći na definisanje podjele vlasti.
Ovaj pojam označava načelo političke organizacije.
Ono pretpostavlja da tri vrste vlasti : izvršna, zakonodavna i sudska vlast mogu biti utvrđene kao tri posebne koordinisane funkcije države, te da je moguće ustanoviti granične linije koje odvajaju od ostalih svaku od te tri funkcije.
Nešto više o podjeli vlasti ćete saznati u narednim stranicama ovog seminarskog rada.
II POLITIČKA TEORIJA
Iako je racionalno usmjerena na otkrivanje objektivne suštine političkih fenomena i procesa, politička teorija nije mogla da nastane i da se razvije van sfere ideološke borbe za afirmisanje odnosno osporavanje legitimnosti konkretnih oblika vlasti.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET