Parlament | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Parlament". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU PRAVNI FAKULTET
Odsek za kriminalistiku
I godina studija
Osnovne akademske studije
Predmet: USTAVNO PRAVO
PARLAMENT
-seminarski rad-
Nis, 2010. godine
1. SADRZAJ
Sadrzaj…………………………………………………………………....... 2
Uvod………………………………………………………………………... 3
Parlament – Opsta obelezja drzavnog parlamenta ……………………...4
Izbor poslanika I konstituisanje parlamenta ……………………. ……...5
Funkcionisanje parlamenta……………………………………….. ……...6
Zasedanje parlamenta I kvorum………………………………................ 7
Nacin odlucivanja parlamenta I zakonodavna delatnost parlamenta…..8
Akti kontrole parlamenta………………………………………………….9
Zakljucak………………………………………………………………….10
Literatura………………………………………………………………….11
2.UVOD
Iako prvi parlamenti nisu nastali na njenom tlu Velika Britanija se smatra kolevkom parlamentarizma.
U Velikoj Britaniji parlament, kao zakonodavni organ ima svoju dugu i veoma pipavu istoriju. Mnoga dokumenta pokazuju da su spanski kortesi ili savezi plemstva kod nas stariji od britanskih ustanova za stotinka i vise godina. Dok spanski kortesi funkcionisu kao posebna i autohtona tela vec krajem jedanaestog i celog dvanaestog veka, u Velikoj Britraniji se tek u trinaestom veku pocinju drzati sednice kraljevskog saveta na kojima se kralju samo urucuju peticije njegovih podanika, ali vremenom se ove peticije pocinju nazivati parlament. Vec sredinom cetrnaestog veka u parlamentu su sada pored kraljevih saveznika barona I biskupa prisutni i predstavnici grofofija, gradskih opstina, vitezova i svestenstva. Posle toga se ova predstavnicka skupina podelila na gornji i donji dom, da bi vec od 1376. godine pa sve do danas zasedala odvojeno. Smisao ove podele vidjena je tada u udvojenom politickom pritisku koji se moze vrsiti na kralja i njegove ministre. Glavno oruzije donjeg doma npr. bile su njegove zalbe gornjem domu protiv nekog kraljevog ministra jer su clanovi gornjeg doma u nekom slucaju delovale kao sudije. Ovakvim politickim manevrima i pritiscima, svojom istrajnom politickom borbom parlament je u Velikoj Britaniji jos u srednjem veku podkopao apsolutnu kraljevsku vlast i tada je postao ne samo znacajan nosilac zakonodavne moci vec i glavno mesto utvrdjivanja i vodjenja drzavne politike. Velika Britanija je za razliku od ostalih zapadnoevropskih zemalja usla u srednji vek i razdoblje feudalizma sa jakom kraljevskom vlascu uredjena i organizovana kraljevskim pravom i oslobodjena uticaja i nekadasnje svemoci “Svetog Rima”.
3.PARLAMET– Opsta obelezja drzavnog parlamenta
Drzavni parlament cine poslanici koji se biraju neposredno i tajno na slobodnim i opstim izborima. De fakto parlament je kolektivni opste drzavni predstavnicki organ. Upravljanje demokratskim drustvom, bez parlamenta je nemoguce. Postajanje parlamenta nije apsolutna predpostavka efikasnog upravljanja drustvom , vec njegovo mesto i uloga zavisi pre svega od prirode i efikasnosti ustavnog sistema. Znacajno je da licni interes i ciljevi u ustavnom sistemu, ne uticu dominantno ni u jednom slucaju na procese i politicke odluke, bez uvazavanja simbioze licnih, posebnih interesa drzava, kao celine. Moderni institucionalni parlamentarni sistem upravljanja obuhvata:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET