Krivično djelo šumske krađe član 430 | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Krivično djelo šumske krađe član 430. KZRS". Rad ima 29 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


REPUBLIKA SRPSKA
UNIVERZITET SINERGIJA
FAKULTET ZA BEZBEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
EKOLOŠKI KRIMINALITET
SEMINARSKI RAD
ТЕМА: Krivično djelo šumske krađe član 430. KZRS
Banja Luka, April 2011.
SADRŽAJ
UVOD ……………………………………………………………………………………………………………….. 3.
ZNAČAJ ŠUMA …………………………………………………………………………………………... 4.
BIODIVERZITET ŠUMA ………………………………………………………………………………… 5.
Mjere za očuvanje biodiverziteta šuma ……………………………………………………………….. 5.
Monitoring stanja biodiverziteta šuma ………………………………………………………………... 5.
System zaštite šuma i monitoring njihovog zdravstvenog stanja …………………………………..… 6.
Zaštita šuma od protivpravnog djelovanja čovjeka …………………………………………………… 6.
STANJE ŠUMA REPUBLIKE SRPSKE …………………………………………………………………. 7.
Struktura šuma prema vlasništvu ..…………………………………………………………………… 7.
Stanje šuma (državne i private šume) ………………………………………………………………… 7.
POTENCIJAL ŠUMA REPUBLIKE SRPSKE ………………………………………………………..… 16.
ZAKONSKO OBILJEŽJE KRIVIČNOG DJELA ŠUMSKE KRAĐE …………………………………. 24.
Osnovni oblik krivičnog djela šumske krađe ……………………………………………………….. 24.
Kvalifikovani oblik krivičnog djela šumske krađe …………………………………………………. 25.
Izvještaj MUP-a RS i FMUP-a za 2010. godinu …………………………………………………… 26.
UMJESTO ZAKLJUČKA …………………………………………………………………………………………. 28.
Literatura
UVOD
NESTANAK ŠUMA JE KRAĐA BUDUĆNOSTI
Stručnjaci kažu da je najunosnija privredna grana u Bosni I Hercegovini šumarstvo. Oko 45 % teritorije naše zemlje nalazi se pod šumama, što je svrstava na četvrto mjesto u Evropi po drvnim rezervama.
Rat u Bosni i Hercegovini proizveo je “šumsku mafiju” koja je jača i od narko-mafije i švercera oružja.
Štete  koje ilegalna sječa i izvoz oblovine nanose budžetima mjere se desetinama miliona maraka godišnje, a štete na šumama praktično decenijama i vjekovima.
Prije rata BiH je imala oko 43,44% teritorije pod šumama, bila je druga zemlja u Evropi po šumskom bogatstvu, ali period poslije rata je izmjenio njen izgled. Neplanska sječa, šumske bolesti i uništavanje šuma prijete nestanku šuma sa ovih prostora.  
Nelegalnih pilana ima tri puta više nego registrovanih. Šumski biznis je unosan i jednostavan. Ne ulaže se skoro ništa, a dobija mnogo. Posao u privatnim pilanama cvjeta, državne firme rade sa smanjenim kapacitetom i polako propadaju.
Državna preduzeća su ispolitizovana, a privatna posluju van zakonskih okvira i još više umnožavaju štetu, a povećavaju kapital.
Šumska mafija je jača od volje političara za efikasnom promjenom. Zato smo jedina zemlja u Evropi gdje je nemoguće ekonomski izračunati vrijednost šuma. Iako se stalno čuje u medijima da je drvo naše najveće blago, niko ne zna koliki je udio drveta u bruto nacionalnom proizvodu.
Na prvom mjestu u štetama šuma, jeste pljačka, nelegalna sječa, prerada i izvoz drveta, poslovanje na granicama legalnosti šumskih gazdinstava i preduzeća, loša zakonska legislativa, slab rad i nezainteresovanost inspekcijskih službi i visok nivo korupcije. Jedan od frapantnih podataka je i taj da na području Bosne i Hercegovine ima oko 1800 pilana od kojih je 1200 nelegalnih. Nelegalno sijeku šume i nelegalno je prerađuju, prodaju iizvoz.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET