Oblik vladavine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Oblik vladavine". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 SADRŽAJ
1.Uvod...................................................................................................................2
2.Razmatranja o oblicima vladavine.....................................................................3
3.Monarhija...........................................................................................................5
4.Izborna i nasljedna monarhija............................................................................7
5.Oblici monarhija.................................................................................................8
6.Republika..........................................................................................................10
7.Podjela republika..............................................................................................11
8.Diktatura...........................................................................................................13
9.Zaključak..........................................................................................................15
10.Literatura........................................................................................................16
UVOD
Kao svaka druga pojava, i države se mogu razvrstati (klasificirati) prema raznim njihovim važnijim osobinama – kriterijima klasificiranja. Razmišljanja o 'vrstama' ili 'oblicima država' bila su oduvijek jedna od tema političkih znanosti i u svakoj epohi izražavala su posebne osobine država i glavne političke probleme svoga vremena. Tako je npr. Aristotel posvetio veliki dio svoga djela 'Politika' razlikovanju i ocjenjivanju tri 'ispravna' tipa države: monarhije, aristokracije i republike, koja bi služila općem dobru, te odgovarajuća tri 'izopačena' tipa države: tiranije, oligarhije i demokracije, koja bi služila samo dobru vladajućih.
Aristotelova i druge starije klasifikacije ukazuju na važna i zanimljiva politička pitanja, ali ipak nisu sasvim pogodna za objašnjavanje bitnih procesa u savremenim državama i političkim sistemima. Danas se upotrebljavaju sljedeća četiri načina klasificiranja, polazeći od nekih osobina (kriterija) koje su najznačajnije za savremene države:
-razlikovanje država prema obliku vladavine, polazeći od nekih osobina šefa države;
-razlikovanje država prema državnom uređenju, polazeći od broja državnih organizacija u jednoj državi;
-razlikovanje država prema političkom sistemu (uređenju), polazeći od odnosa stanovništva prema državnoj vlasti;
-razlikovanje država prema stupnju centalizacije/decentralizacije, polazeći od odnosa između centralnih i lokalnih organa.
U izvjesnim prilikama mogući su i drugačiji načini klasificiranja, npr.prema povijesno-klasnom tipu države – na robovlasničke, feudalne i građanske ili razlika između država s predsjedničkim sastavom i s parlamentarnim sastavom. Postoje također velike, srednje i male države; pomorske i kontinentalne države; velike sile, visoko suverene i polusuverene države; jednonacionalne i višenacionalne države, itd.
Kroz ovo izlaganje mi ćemo se baviti razlikovanjem države prema obliku vladavine i prema tome ćemo predstaviti tri glavna tipa država, a to su: monarhije, republike i diktature.
2
RAZMATRANJA O OBLICIMA VLADAVINE
Oblici vladavine određuju se prema pravnom i političkom svojstvu lica koje se nalazi na čelu određene države i tu državu predstavlja prema inostranstvu i prema vlastitom stanovništvu. Takvo lice naziva se šef države ili državni poglavar. Šef države najčešće je inokosan organ (jedno lice) ali može biti i zborni organ kome u tačno utvrđenim razmacima predsjedava po jedan njegov član.
Izrazom 'oblik vladavine' označava se položaj šefa države (državnog poglavara) kao i danas jednog od najvažnijih, a u prošlosti najmoćnijeg od svih državnih organa. Prema tome se pod 'položajem' ovdje ne misli na veličinu političke moći šefa države, što je pitanje klasifikacije države prema političkom sistemu, nego na sljedeće tri stvari:
kako službena osoba dolazi na funkciju šefa države;
koliko vremena ona obnaša tu funkciju;
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET