Oblici državne vlasti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Oblici državne vlasti". Rad ima 23 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
UVOD 2
1. OBLICI DRŽAVNE VLASTI 3
1.1. Zakonodavstvo 3
1.2. Uprava 3
1.3. Izvršna vlast 4
1.4. Sudstvo 5
2. PODJELA VLASTI 6
2.1. Parlamentarni sistem 10
2.2. Predsjednički sistem 13
2.3. Mješoviti sistem 14
2.5. Konventski sistem 16
3. JEDINSTVO VLASTI 16
3.1. Skupštinski sistem 18
4. SISTEM VLASTI U BOSNI I HERCEGOVINI 21
ZAKLJUČAK 22
LITERATURA 23

UVOD
Pitanje sadržine državnih vlasti ili funkcija jeste pitanje sadržine djelatnosti koje država vrši i njihovog izraza u spoljnom svijetu, prije svega u svijetu prava. Od načina tog organizovanja zavisi oblik državne vlasti. Teorije o odnosima između državnih vlasti (funkcija) tijesno su povezane sa pitanjem sadržine i broja državnih vlasti. Bave se pitanjem kako treba da bude organizovano vršenje već poznatih i određenih državnih vlasti. Od načina tog organizovanja zavisi oblik državne vlasti.
Centralno pitanje teorija o odnosima državnih vlasti je odnos legislative i egzekutive. To su dvije vlasti političke sadržine, čiji se nosioci biraju po političkim mjerilima. Sudska vlast zahtjeva veliku stručnost za svoje vršenje, pa se stoga njeni vršioci biraju po stručnim mjerilima. Zbog toga se sudska vlast ostavlja po strani odnosa političkih vlasti, legislative i egzekutive, i njeno vršenje organizuje se nezavisno od političkih vlasti na načelu samostalnosti i nezavisnosti.
Tradicionalne teorije na osnovu kojih se i danas u ustavima i praksi odvijaju odnosi između državnih vlasti jesu teorija o podeli vlasti, sa varijantama krute i gipke podjele (ili saradnje) vlasti, i teorija o jedinstvu, preplitanju, mješanju vlasti.
OBLICI DRŽAVNE VLASTI
Pod pojmom državne vlasti, se u širem smislu, podrazmjeva državna vlast uopšte, tj. donošenje izvjesnih odluka, zapovijesti (pravnih normi) i njihovo izvršenje, po potrebi i monopolom fizičke sile. Ali ovaj se termin upotrebljava i u užem smislu, i tada se njime označavaju tri osnovna oblika državne vlasti, tj. tri osnovne vrste državnih vlasti, tj tri osnovne vrste donošenja i izvršenja pravnih normi. Tako se razlikuju tri državne vlasti :
- ZAKONODAVNA VLAST (zakonodavstvo)
- UPRAVNA VLAST (uprava) i
- SUDSKA VLAST (sudstvo)
Vršenje ove tri vlasti može biti različito organizovano. Od načina tog organizovanja zavisi i oblik državne vlasti, tj. oblik državne vlasti je način na koji je organizovano vršenje zakonodavstva, uprave i sudstva i odnos među njima.
Zakonodavstvo
Zakonodavstvo je nastalo iz potrebe da se opštim, unaprijed propisanim pravilima, pravnim normama, reguliše cjelokupna djelatnost državnih organa i građana. U pogledu državnih organa, postoje 2 osnovne vrste pravila. Jedna neposredno regulišu njihove materijalne akte – određuju da državni organi treba da zidaju školu, da liječe ljude, naplaćuju porez itd. Druga pravila predviđaju donošenje njihovih pravnih akata pomoću kojih se zahtjeva da građani vrše određene materijalne radnje : npr. predviđaju da državni organi svojim pravnim aktima, na osnovu zakona kao opšte norme, treba da odrede šta pojedini građanin ima da radi. Drugim riječima, opšta pravila državni organi izvršavaju bilo svojim materijalnim radnjama, neposredno, bilo materijalnim radnjama drugih lica, običnih građana, koje napređuju.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET