Zločini protiv čovjecnosti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zločini protiv čovjecnosti". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UNIVERZITET SINERGIJA
BIJELJINA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
-PREDMET :
MEĐUNARODNO KRIVIČNO PRAVO
-TEMA :
ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI
MIODRAG SIMOVIĆ OSTOJA STOJČINOVIĆ
DECEMBAR 2009 GODINE
S A D R Ž A J
UVOD
1.1. Uvod u zločin protiv čovječnosti ........................................................... 3
2. ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI …….............................................. 7
3. ZAKLJUČAK …………………………………………………………….… 14
4. LITERATURA ……………………………………………………………... 15
2. ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI
Zločini protiv čovječnosti, kao posebna kategorija u međunarodnom krivičnom pravu, prvi put se pominju u Statutu Međunarodnog vojnog suda za suđenje najtežih ratnih zločinaca koji je bio dodat Londonskom sporazumu iz avgusta 1945. godine. U njemu je data i prva definicija zločina protiv čovječnosti koja je kasnije, sa nekim izmjenama preuzeta u Statutu Tribunala u Tokiju. ”Zločinima protiv čovječnosti se napadaju neka od vrijednosti koje su karakteristične za čovječanstvo kao cjelinu, odnosno one koje se moraju smatrati opštehumanim vrijednostima. Na razvoj koncepcije o zločinu protiv čovječnosti su presudno uticale ideje o osnovnim ljudskim pravima, dok je za moderno humanitarno pravo karakteristično da polazi od postavke da kako države, tako i međunarodna zajednica, imaju dužnost da zaštite ljudska prava.” Sama pojava pojma zločina protiv čovječnosti se vezuje za 1915. godinu i slučaj masovnog ubijana Jermena u Otomanskom carstvu.
U Statutu Nirnberškog tribunala utvrđeno je da tribunal treba da sudi i licima koja su kriva za zločine protiv čovječnosti.
Generalna skupština UN–a je 1946. godine usvojila Rezoluciju kojom su potvrđena načela Statuta Nirnberškog tribunala i presude tribunala. Pojam zločina protiv čovječnosti, kao samostalnog delikta, potvrđen je u međunarodnom pravu i kasnijim međunarodnim ugovorima, kao što su: Konvencija o genocidu iz 1948, Konvencija o nezastarijevanju ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti (1968) i Konvencija o aparthejdu (1973). Ova evolucija instituta zločina protiv čovječnosti je danas artikulisana i odgovarajućim odredbama statuta ICTY (1993) i ICTR (1994), kao i odredbama Rimskog statuta ICC (1998).
Danas je pojam zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu široko definisan i obuhvata sljedeće elemente:
(1) zločin protiv čovječnosti mora biti djelo čijim činjenjem se vrši naročito teško kršenje ljudskog dostojanstva i ponižavanje jednog ili više ljudskih bića;
(2) zločin protiv čovječnosti mora biti djelo koje nije izolovani ili sporadični događaj, već predstavlja dio politike neke vlade ili mora predstavljati široku ili sistematsku praksu vršenja zločina koja se toleriše, prašta ili na nju pristaje neka vlada ili faktička vlast na određenoj teritoriji;
(3) zločin protiv čovječnosti mora biti vršenje djela koje je zabranjeno međunarodnim pravom i koje shodno tome mora biti kažnjeno;
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET