Zaklade | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Zaklade". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.UVOD
2.ODREĐENJE POJMA ZAKLADA
Kroz povijest zaklade su najčešće bile pod okriljem Katoličke crkve, pa se prema tome najviše sredstava davalo za održavanje religijskih objekata, te za skrb o bolesnima I siromašnima(Bežovan,2005). Vrlo je malo zaklada postojalo izvan crkvene ili vladareve jurisdikcije, zato što bi na taj način zaklada bila izvan njihovog utjecaja, što oni nisu mogli dopustiti. Monopol Crkve nad zakladama bio je najjači za vrijeme Srednjeg vijeka, a završio je reformacijom u Sjevernoj Europi i Francuskom revolucijom u Južnoj Europi(Bežovan,2005). Kroz kasni srednji vijek formira se trend osnivanja zaklada pod utjecajem kojeg imućniji građani ulažu svoju imovinu u svrhu unapređenja društva, kao izraz zahvalnosti i odgovornosti prema svojim zajednicama, a ponekad i kao umirenje savjesti jer su se obogatili na neki neprimjeren način. Zaklade se u to doba osnivaju i radi podmirivanja potreba i razvitka lokalnih zajednica, gradova i regija, a kasnije nakon što je došlo do znatnijeg razvoja industrije i trgovine, osnivaju se na razini nacionalnih zajednica. U novije vrijem veliki broj zaklada djeluje izvan zemlje u kojoj su osnovane i imaju međunarodne programe(Bežovan,2005).Zaklade se mogu razvijati u društvima u kojima postoji vjera u ideju partnerstva između građana i institucija, no režimi koji su osnovani na temelju ideologije koja zagovara podložnost građana državi daju vrlo malo mogućnosti za razvitak dobrovoljnih i neovisnih djelatnosti za opće dobro(Bežovan,2005). Razlika između udruge koja je pravna osoba članova i zaklade koja je pravna osoba imovine je značajna.Za djelovanje udruge i ostvarivanje postavljenih ciljeva potreban je novac i aktivnost članova,dok su za vođenje zaklade potrebni ljudi koji će donositi odluke o davanju potpora i sudjelovati u provedbi programa(Bežovan,2005).
3.PRAVNI SUSTAV ZAKLADE
Status zaklada i njihov utjecaj u nekoj zemlji prvenstveno ovisi o pravnom uređenju te zemlje. Kao i pravni sustavi, uređenje pravnog statusa zaklada može se u osnovi podijeliti na anglosaksonsko uređenje (common law) i kontinentalno koje se bazira na rimskom pravu. Glavna je razlika u slobodi osnivanja zaklada, tj. u stupanj utjecaja države i doseg njezine regulacije. Tako se u anglosaksonskim zemljama djelatnosti zaklada ograničavaju prema ekonomskim i političkim aktivnostima, a naglašena je i uloga državnog odvjetnika koji ima posebnu ulogu u nadgledanju rada zaklada i pokretanju sudskog postupka(Bežovan,2005.)U europskim se zemljama statusi zaklada mogu podijeliti na dvije kategorije: zemlje u kojima postoji velika sloboda i blaga zakonska regulativa (skandinavske zemlje, Švicarska, Nizozemska), te u kojima sukladno tome postoji velik broj zaklada, i one europske zemlje u kojima zaklade trebaju odobrenje od države da bi se registrirale kao takve, (Njemačka, Francuska, Italija)(Bežovan,2005).Zaklade se u spomenuti zemljema osnivjau odlukom zakladnika, a sama procedura registracije nema nikakav utjecaj na svrhu I djelatnost zaklade.Što se tiče zemalja Srednje i Istočne Europe, krajem osamdesetih i početkom devedesetih su donijeti posebni zakoni o zakladama koji vrlo detaljno reguliraju osnivanje, djelovanje, prestanak i nadzor zaklada(Bežovan, 2005).Posebno je istaknuta uloga države u priznavanju statusa zaklada, što utječe i na loš položaj civilnog sektora u cjelini.Veliki dio zaklada u svijetu su private pravne osobe i njihovi osnivači su fizičke i pravne osobe dok se javnopravne zaklade osnivaju na temelju zakona ili upravnog akta i njih osnivaju javnopravne osobe, najčešće vlade.U javnopravnim zakladama upravu imenuju osnivači, te oni odobravaju izmjene statute i tim se zakladama često daju donacije iz proračuna.Ciljevi su im često politički, a u njihovo ostvarivanje su uključeni ljudi iz politike i takve zaklade provode politiku svojih vlada(Bežovan,2005).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET