Ugovor iz Mastrihta | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ugovor iz Mastrihta". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU I PREDUZETNIŠTVO
BEOGRAD
SEMINARSKI RAD
Predmet: PRAVO EVROPSKE UNIJE
UGOVOR IZ MASTRIHTA
Beograd, maj 2010
SADRŽAJ
UVOD .........................................................................................................................3
1. EVROPSKA UNIJA (EU) ............................................................................................4
2. UGOVOR IZ MASTRIHTA ILI UGOVOR O EVROPSKOJ UNIJI .........................5
3. UGOVOR IZ MASTRIHTA .......................................................................................10
ZAKLJUČAK .................................................................................................................14
LITERATURA ................................................................................................................15
UVOD
Mnogi aspekti ЕU su postojali i pre potpisivanja ovog ugovora , preko raznih organizacija oformljenih 50-ih godina dvadesetog veka.
1. EVROPSKA UNIJA (EU)
Evropska unija je 1999. uvela zajedničku valutu evro , koju je do sada usvojilo 13 država članica.
ЕU је definisana kao:
Federacija u monetarnimodnosima, poljoprivredi , trgovini i zaštiti životne sredine;
Međunarodna organizacija u spoljnoj politici. Glavna oblast na kojoj ЕU počiva je jedinstveno tržište koje zajedničkoj poljoprivrednoj politici i zajedničkoj politici u sferi ribarstva.
2. UGOVOR IZ MASTRIHTA ILI UGOVOR O EVROPSKOJ UNIJI
Ugovor iz Mastrihta ili Ugovor o Evropskoj uniji (UEU) potpisan je 1992. godine, a ratifikovan 1993. godine. Njemu je prethodio Delorov izveštaj iz 1989. godine, kojim su predloženi reforma Evropske zajednice (EZ) i uspostavljanje Evropske monetarne unije (EMU) i Evropske centralne banke.
Pad Berlinskog zida i nestanak bipolarnog sveta stvorili su potrebu da EZ aktivnije učestvuje u rešavanju međunarodnih problema. Održavanje dve međuvladine konferencije 1990. godine – jedne o EMU i druge o produbljivanju saradnje u neekonomskim politikama – označile su početak nove ere u istoriji evropskog kontinenta.
Rezultat međuvladinih konferencija, sadržan u Ugovoru o EU, bio je uspostavljanje EU, čime je izvršena do tada najradikalnija reforma EZ. Ugovorom je predviđeno stvaranje EMU, uvođenje jedinstvene valute, stvaranje Zajedničke spoljne i bezbednosne politike (ZSBP), uspostavljanje Saradnje u pravosudnim i unutrašnjim poslovima (SPUP), uvođenje državljanstva EU i „progresivno uobličavanje“ zajedničke odbrane.
Struktura EU se od donošenja Ugovora iz Mastrihta zasniva na tri stuba, koja se razlikuju prema stepenu integrisanosti.
Prvi stub je stub integracije, u kome odlučuju organi EU. U njemu nadležnosti ima i Evropski sud pravde (ESP) ukoliko je došlo do neizvršenja obavezujućih i direktno primenjivih odluka. Prvi stub pokriva sledeće oblasti: oblast politike unutrašnjeg tržišta, oblast EMU, oblast socijalnih pitanja, oblast regionalne politike, oblast životne sredine, oblast spoljnotrgovinskih odnosa, kao i oblasti transporta i konkurencije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET