Rješavanje sporova nagodbom | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Rješavanje sporova nagodbom". Rad ima 23 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad
RJEŠAVANJE SPOROVA NAGODBOM
SADRŽAJ:
UVOD………………………………………………………………………………1
SUDSKA NAGODBA………………………………………………………………………3
Opće napomene………………………………………………………………….3
Pretpostavke i sadržaj……………………………………………………………………….4
Pravna priroda sudske nagodbe…………………………..6
Zaključivanje nagodbe……………………………………………………………….7
Pobijanje sudske nagodbe…………………………………………………7
Izvansudska nagodba…………………………………………………………10
NAGODBA U ARBITRAŽNOM POSTUPKU……………………………………………….12
Oblici nagodbe…………………………………………………………………….13
Predmet i sadržaj nagodbe………………………………….15
Pobijanje nagodbe…………………………………………………………..16
NAGODBA U POSTUPKU MIRENJA…………………………..17
Općenito o mirenju…………………………………………………………………….17
Okončanje postupka mirenja…………………………….19
Sklapanje nagodbe………………………………………………………………….19
Pobijanje nagodbe………………………………………………………………21
ZAKLJUČAK………………………………………………………………………23
LITERATURA…………………………………………………………………….26
1.UVOD
Danas u pravnim sustavima postoje razne mogućnosti za rješavanje stranačkih sporova, pa tako uz dobro poznato iznošenje spora pred sud, sve veću važnost dobivaju i alternativne metode rješavanja sporova kao što su arbitraža, mirenje, pregovori ili posredovanje. Vrlo su različiti razlozi zbog kojih tužitelj može pokrenuti parnični postupak. Međutim, bez obzira na svrhu vođenja nekog parničnog postupka, očekivanja stranaka usmjerena su u pravcu brzog donošenja sudske odluke koja će ukloniti svaku neizvjesnost u spornom pravnom odnosu stranaka. S druge strane, država od sudova očekuje zakonite odluke, a te dvije težnje, stranaka i države, često je puta dosta teško uskladiti. Naime, radi se o tome da stranke idu za tim da sudske odluke budu odmah konačne, a država želi ostaviti mogućnost dodatnog preispitivanja pravilnosti presude. Kako zbog pravne sigurnosti svakom parničenju mora doći kraj, u tu je svrhu uspostavljen institut pravomoćnosti sudske odluke. Svojstvo pravomoćnosti mogu steći sljedeće sudske odluke:
Sve presude
Rješenja kojima se odlučuje o tužbenom zahtjevu (parnice zbog smetanja posjeda, odluke o troškovima, platni nalozi)
Ostala rješenja koja vezuju sud i stranke
Strane sudske odluke priznate od strane suda Republike Hrvatske
Pravomoćnost može steći i pravorijek arbitražnog suda te sudska nagodba. Iako bi se o pravomoćnosti mogao iznijeti još niz podataka i vjerojatno napisati poseban rad samo o tome, pravomoćnost kao takva nije tema ovog rada te su ova početna razmatranja samo uvod za daljnji tekst.
Upravo posljednja navedena, sudska nagodba, jedan je od predmeta rasprave ovog rada, kao mogući način okončanja sporova između stranaka. Tako ću kroz ovaj rad nastojati prikazati elemente sudske nagodbe, uz osvrt i na izvansudsku, te onih nagodbi sklopljenih u postupcima arbitraže i mirenja. Općenito se nagodba označava kao sporazum kojim se uređuje neki odnos i međusobni interesi, a sa pravnog aspekta to bi bio sporazum između parničnih stranaka, ako govorimo o sudskoj nagodbi ili o onoj između stranaka pri arbitražnom sudu. Mirenje, kao način mirnog rješavanja spora bez vođenja parnice, samo po sebi ima svrhu postizanje nagodbe. Nagodba je brže i jeftinije rješenje u građanskim predmetima, a važno je istaknuti i to da je za stranke povoljnija utoliko što nitko ne mora priznati da je kriv, tako da nema ni pobjednika ni gubitnika, rezultat je uzajamnog popuštanja te predstavlja svojevrsno novo uređenje odnosa između stranaka.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET