Birokratija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Birokratija". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

BIROKRATIJA
Ono bez čega bi birokracija bila nezamisliva jeste veoma razvijena podjela rada , ˝specijalizacija˝ za obavljanje određene vrste poslova , precizno postavljenja zaduženja , nadležnosti , subordinacija ˝višima˝ u odnosu na ˝niže˝ i tome sl.
Narastanju birokracije i birokratiziranju društvenih odnosa pogodovalo je niz činilaca. Istaknimo samo neke. Ne samo u kapitalističkom , nego i u tzv. socijalističkim zemljama, veoma je proširen državni aparat tj. došlo je do umnožavanja državnih funkcija , potom su nastali veliki sistemi u privredi , javnim službama , politici , u vojnoj oblasti itd., a što je upravo organizirano na jednoj centralističkoj , odnosno hijerarhiziranoj osnovi.
Proces birokratiziranja se odvijao tako što su sve više jačali izvršni organi (vlada , ministarstva , administracija ) na račun predstavničkih i zakonodavnih organa (skupštine , odnosno parlamenta ). Nešto slično se dešavalo i na planu političke djelatnosti, tj. u radu političkih partija i sindikata. Odvijao se proces sve većih dominacija rukovodstva nad članstvom, tj. koncentriranje političke moći u vrhovima tih političkih struktura .
Valja naglasiti da , kad je riječ o birokraciji i birokratskom organiziranju društva , većina teoretičara ima negativan stav prema toj vrsti pojave . Međutim , ima i onih koji jedino u njoj vide mogućnost racionalnog i efikasnog organiziranja društva , odnosno obavljanja određenih poslova .
Međutim , ako bismo pokušali ovakva stajališta provjeravati na primjerima dokazano birokratskih društava , odnosno država , poput staljinističke prakse u bivšem SSSR-u , ali i na toj matrici organiziranja nekih drugih zemalja , uvjerit ćemo se da ovi drugi nisu bili u pravu.
S druge strane vala imati u vidu tzv. birokratski mentalitet i praksa veoma adaptabilni , da se bez većih problema mogu prilagođavati različitim situacijama , te u fizionomijskom smislu mijenjati , a da se , pri tome , uopće ne izgubi suština. Otuda je i borba protiv birokracije , a za koju se tako uporno mnogi zalažu , sizifovski težak posao.
WEBEROVO GLEDIŠTE O BIROKRATIJI
Sve velike organizacije kako kaže Veber imaju tendenciju da se birokratizaciju . Riječ ˝birokratija˝skovao je Degurnej 1745. godine dodavši riječ ˝biro˝ koja označava kancelariju i pisaći sto, što je izraz izveden iz grčkog glagola ˝vladati˝. Birokratija je, prema tome, vladavina činovnika. Termin je prvi put primijenjen na državne službe, ali se postepeno proširio na sve organizacije većeg obima.
I u tradicionalnim civilizacijama , kako ukazuje Veber , u društvu su, iako u ograničenom broju, postojale organizacije (npr. Imperijalna Kina). No, tek u naše doba došlo je do punog razvoja birokratije.
Po Veberu, širenje tog sistema je neizbježno u modernom društvu, jer je birokratska vlast jedini način izlaženja nakraj sa administrativnim zahtjevima u velikim društvenim sistemima . Međutim, on vjeruje da birokratija ima jedan broj većih nedostataka koji, kao što ćemo vidjeti, značajno utiču na prirodu savremenog života u društvu.
Da bi proučio porijeklo i prirodu širenja birokratskih organizacija , Veber (1978) je konstruisao jedan idealan tip birokratije (idealan čist a ne najpoželjniji). Ovo su karakteristike tog tipa :
postojanje jasno određene hijerarhije ovlaštenja. Na taj način se zadaci u organizaciji raspoređuju kao ¨službene dužnosti˝. Birokratija izgleda kao piramida, a s tim što su pozicije najveće vlasti (ovlaštenja) situirane na vrh. Postoji i lanac komandovanja koji se proteže od vrha nadolje , čime se omogućava usklađeno odlučivanje.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET