Privredni značaj i tehnologija proizvodnje pšenice | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Privredni značaj i tehnologija proizvodnje pšenice". Rad ima 22 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ
1. Uvod...............................................................................................................................1 1.1 Privredni značaj pšenice...........................................................................................................................2 1.2Poreklo i geografska rasprostranjenost................................................................................................3
2. Teorijski deo................................................................................................................4 2.1 Morgološke osobine....…....................................................................................................5
2.2 Biološke osobine................................................................................................................10
2.3 Odnos pšenice prema uslovima spoljašne sredine.............................................................14
2.4 Tehnologija proizvodnje pšenice.......................................................................................15
3Zaključak......................................................................................................................22
3.1 Zaključak............................................................................................................................23
4. Literatura.............................................................................................................. ...... 24
-Uvod-
1.1Privredni značaj pšenice
Pšenica je najzačajnije hlebno žito. U svetu se danas preko 70% stanovništva hrani pšeničnim hlebom. Triticum vulgare ili Triticum aestivum je narasprostranjenija vrsta pšenice. Odlikuje se manjim sadržajem proteina i mekanim zrnom, brašnaste strukture na preseku. Brašna ovih pšenica koriste se za proizvodnju hleba i drugih pekarskih proizvoda. U razvijenim zemljama sveta od pšeničnog brašna dobija se preko 200 različitih vrsta hleba i preko 1000 vrsta različitih peciva. Po hranljivoj vrednosti hleb od pšeničnog brašna je kvalitetniji od hleba otalih strmnih žita. Hleb dobijen od pšeničnog brašna sadrži 77 - 78% ugljenih hidrata, 16-17 %, proteina, 1.2 – 1.5% masti, mineralne soli (Ca,P,Fe) a vitamine grupe B(B1,B2,B3,PP). Pored pšenica za proizvodnju hleba i različitih vrsta peciva postoje i pšenice sa belim zrnom ili belije (Triticum vulgare var.albidum) čije se zrno koristi za kuvanje, a brašno za dobijanje kodnitorskih proizvoda (keks,kolači i dr.).
Pšenica (Triticum durum) ima veci procenat proteina i glutena i bolji je kvalitet glutena od obične pšenice. Zrno ovih pšenica je tvrdo,duguljasto, sa izraženom brazdicom, na poprečnom preseku trouglasto, staklaste strukture, žute boje sa vecim ili majim sradržajem žutog pigmenta koji potiče od betakarotina. Koristi se za proizvodnju griza i testenina.
Pšenični hleb Rezanci i makarone
Klice pšenice imaju značajnu ulogu u prehrambenoj industriji jer su bogate uljima, imaju visoku vitaminsku vrednost i koriste se za proizvodnju dečije hrane. Klice i skrob su izdvojeni iz zrna pšenice i koriste se u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji za proizvodnju kozmetičkih preparata i lekova. Pšenica ima i važnu ulogu u ishrani stoke. Pšenica je kabasta stočna hrana u smeši sa jednogodišnjim mahunarkama (grahorica ili grašak) predstavlja vrlo kvalitetnu hranu. Pšenica ima i veliki agrotehnički značaj. Kao biljka guste setve ostavlja zemljište čisto od korova. Odličan je predusev za većinu pratarskih kultura, rano sazreva tako da se posle žetve zemljište može kvalitetno pripremiti za naredni usev. Zbog rane žetve omogućava setvu postrnih useva, čime se mogu dobiti žetve godišnje ako za to postoje klimatski uslovi ili sistemi za navodnjavanje.
1.2 Poreklo i geografska rasprostranjenost
Površine u svetu pod pšenicom iznose oko 220.000.000 ha ili 23% svetskih obradivih površina. Najčešće površine pod pšenicom nalaze se u Kini-30.000.000 ha; Rusiji-26.000.000 ha; Indiji-25.600.000 ha; SAD-23.900.000 ha. Prosečni prinosi pšenice u svetu su oko 2.600 kg/ha. Unašoj zemlji zadnjih 10 godina, pšenica se prosečno seje na površini 634.000 ha. a prosečni prinosi su oko 3.40 t/ha.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET