Veliki prasak NATO-a | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Veliki prasak NATO-a". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
Studijski program:
SEMINARSKI RAD IZ
„Veliki prasak“ Nato-a 2004.god.
Saradnik: Mr
Sadržaj:
Uvod ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..3
1.1 Nastanak struktura i ciljevi Nato-a .. ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...3
1.2 Posthladnoratovska prosirenja Nato-a ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .5
1.3 „Veliki prasak“ Nato-a ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ..8
1.4 Zaključak ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ...9
1.5 Literatura. ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... 10
1. 0 Uvod
Posmatrao sa jedne relativno kratke vremenske distance osnivanje Nato pakta se moze posmatrati na nakoliko načina, od kojih je svaki od njih vezan za razdoblje nakon Drugog svjetskog rata i proces bipolarizacije svijeta. Nato je nastao u jednom specifičnom istorijskom trenutku kada je došlo do razdora među saveznicima nakon rata, što se desilo 1945 god. nakon konferencije u Postdamu, kada je bilo evidentno da ce SAD i Rusija preuzeti kontrolu nad svim geopolitički važnim područjima, što je moglo i eskalirati novim sukobom širokih razmjera. Međutim, posle kraja velike antihitlerovske koalicije, veliki broj faktora je uticao na ideju o osnivanju vojno – političkog saveza koji će braniti interese SAD na tlu Evrope. Ekonomska pomoć u obnovi Evrope u okviru Maršalovog plana bila je takođe jako bitna kako za dalji razvoj Evrope tako i za stvaranje Nato pakta. Pakt je osnovan 17. septembra 1949 god. u vrijeme kada je sovjetska moć u Evropi bila na vrhuncu. Iza SSSR se nalazila izuzetna vojna snaga kako njihova tako i zemalja narodne demokratije koje su se priklonile SSSR-u, kojoj se Zapad nije mogao suprotstaviti konvencionalnim sredstvima. Kao pandan Nato paktu na Istoku se javlja Varšavski pakt sa zemljama okupljenim oko Rusije koji je imao istu funkciju kao i Nato pakt, o čemu će ovdje i biti riječ u nastavku.
1.1 Nastanak struktura i ciljevi Nato-a
Prvo zasijedanje Sjevernoatlantskog vijeća održano je u Vašingtonu kao što je i navedeno 17. septembra 1949 god. u skladu sa čl.9 Vašingtonskog ugovora, a vijeće su sačinjavali ministri spoljnih poslova. Prilikom konstituisanja saveza Vijeće je osnovalo Odbor za odbranu koji su sačinjavali ministri odbrane zemalja članica i vojni komitet na čelu sa načelnicima generalstaba. Vojni komitet je na taj način dobio i svoje regionalne ogranke :
sjevernoatlantski
kanadsko – američki
zapadnoevropski
južnoevropsko područije i područije Zapadnog Mediterana
U želji za jačanjem integracione odbrane zapadnog svijeta na zasjedanju u Njujorku septembra 1950. god. donijeta je odluka o stvaranju zajedničkih vojnih snaga koje će biti pod jednim zapovjedništvom. „Istodobno su u Bruxellesu u Zapadnoj uniji počeli pregovori koji su imali za cilj da se ukine vojna organizacija Zapadne unije i da se sve aktivnosti vojnog karaktera prenesu na Nato. Ta odluka je prihvaćena na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u prosincu 1950. godine kada je i donešena odluka o osnivanju Glavnog zapovjedništva u Europi (SACEUR).“ Za komandanta predložen je budući američki predsjednik, inače general Dvajt Ajzenhazer. Ajzenhauer je u Evropi trebao ojačati podršku alijansi i pokrenuti zemlje Evrope na što brže integrisanje u Nato. O čemu govori i podatak da je su iz Bijele kuće bili spremni izdvojiti 25 milijardi dolara kako bi povećali interes evropskih zemalja za ulazak u Nato. Cilj Ajzenhauera je bio da do 1952 god. nađe 40 divizija, kako bi parirao SSSR koji je u to vrijeme posjedovao 50 istih. Iz tog razloga SAD su podredile sve svoje vojne snage u Evropi kako bi evropskim zemljama stavila do znanja svoju ulogu u jednoj krajnje alarmantnoj situaciji. Tako je Francuska izdvojila tri divizije, jednu u Njemačkoj, dvije u Francuskoj, takođe, Velika Britanija i Belgija su sve svoje divizije u Njemačkoj stavile na raspolaganje SHAPE-u, što je do kraja 1951 god. činilo 15 divizija.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET