Protivrečnosti globalizacije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Protivrečnosti globalizacije". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


PROTIVURECNOSTI GLOBALIZACUJE
Dzozef Stiglic
Uvod
Da bi shvatili u potpunosti ono sto je Stiglic htio reci u svojoj knjizi,moramo se prvo bolje upoznati sa terminom globalizacija.
Globalizaciju kao termin prvi je uveo T. Levil 1983.godine,a koristi se za opisivanje promjena u drustvu,kulturi i svjetskoj ekonomiji i dovodi do dramaticnog porasta medjunarodne razmjene (u ljudima,idejama,trgovini i sl.). A medjunarodni monetarni fond (MMF) globalizaciju je opisao kao rastuću međusobnu ekonomsku zavisnost svih svetskih zemalja, koju je stvorilo povećanje i raznovrsnost broja međunarodnih transakcija robe i usluga, kao i razmena kapitala, te ubrzana i generalizovana tehnološka razmena.
Iako globalizaciju najcesce povezujemo sa ekonomijom,ona uveliko utice i na ostale aspekte zivota,prvenstveno na drustvo. Jer globalizacija ima jos jedno znacenje a to je stvaranje globalnog sela (zblizavanje razlicitih dijelova svijeta,sa mogucnostima za veci protok ideja i pojedinaca,uzajamno razumjevanje i postovanje medju stanovnicima svijeta,kao I stvaranje globalne civalizacije ).
Globalizacija je izazvala velike rasprave oko svoje prirode-da li je je stvarna ili mit. To je jos jedan problem sa kojim se Stiglic pozabavio u svojoj knjizi ali na indirektan nacin,kroz prednosti i mane i kroz posledice,kako pozitivne tako i negativne, globalizacije.
Stiglic je zagovornik demokratske globalizacije (proglobalisti). Oni ne predpostavljaju unaprijed nijednu ideologiju globalizacije vec smatraju da ona,kao i njeni propratni elementi,moraju desiti spontano,putem demokratskih procesa i slobodnog izbora.
Obradjivanjem pojedinacnih dijelova ove knjige koja je zasnovana na Stiglicevom licnom iskustvu i impresijama,mocicemo da shvatimo pravu prirodu ekonomskog i socijalnog monopola u svijetu ciji indirektni ucesnici smo i mi sami.
Obecanje globalnih institucija ili manipulacija kako rijecima tako i djelima)
Stiglic prvo poglavlje pocinje medjunarodnim birokratama,cime nacinje pricu o protestima stanovnistva u zemljama u razvoju kao glavnom karakteristikom bunta protiv bilo kakvog koraka unaprijed za vladu ali tapkanje u mjestu ili nazadovanje za obicno stanovnistvo. Ali to vise ne prestavlja novost. Vec decenijama gradjanstvo pokusava da takvim protestima stavi vodecim institucijama na znanje da su razliciti potezi ili teski ili pogorsavaju situaciju za njih. Medjutim,novost su protesti u razvijenim zemljama.
Interesovanje za razlicite poteze tih institucija dovelo je do toga da cak i adolescenti imaju svoje razvijeno misljenje o mnogim ezotericnim ugovorima, kvotama,srtukturalnom prilagodjavanju i sl, sto pokazuje da globalizacija u mnogome utice i
na stvaranje odnosno oblikovanje ljudske misli.
Stiglic je takodje naveo globalizaciju kao kontroverznu silu.
U prvom poglavlju takodje nas je upoznao sa dvijema vodecim institucijama Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom,a razlog tome su finansijske krize i tranzicije koje su nas zahvatile. Poticu iz Drugog svjetskog rata.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET