Politička ekonomija međunarodne trgovine | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Politička ekonomija međunarodne trgovine". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
UNIVERZITETA U BEOGRADU
POLITIČKA EKONOMIJA
MEĐUNARODNE TRGOVINE
Svaka nacionalna država teži da iz međunarodne trgovine izvuče korist, a da u isto vreme ograniči njene negativne uplive u domaću ekonomiju i društvo. I merkantilisti i liberali, kao i marksisti i kritičari poklanjali su izuzetnu pažnju međunarodnoj trgovini.
Ona je zasnovana na proizvodnoj strukturi međunarodne ekonomije. Međunarodna trgovina je razmena roba i usluga preko državnih granica. U odnosu na unutrašnju trgovinu, ona obično uključuje neke dodatne troškove, nesigurnosti i druge otežavajuće okolnosti. Pomenute poteškoće se najčešće odnose na moguća ograničenja koja na uvoz, a katkad i izvoz, nekih roba postavljaju vlade i međunarodne organizacije. Osim toga, firme koje trguju sa stranim partnerima često moraju da se nose sa drugačijim tehničkim standardima i pravnom procedurom na stranim tržištima. Najveći rizik po međunarodnu trgovinu predstavljaju ekstremni vidovi političke nestabilnosti i ratovi u zemljama sa kojima se trguje. Merkantilisti naglašavaju političku stranu trgovine i negativne efekte trgovine, poput nastajanja zavisnosti od uvoza nekih dobara iz stranih država.
Ipak, međunarodna trgovina, po liberalima, donosi brojne prednosti i proizvođačima i potrošačima. Naime, proizvođači koji prodaju svoju robu na stranom tržištu, imaju veće tržište, što im omogućava da koriste prednosti ekonomije obima. Oni su, takođe, u mogućnosti da kupuju jeftinije ili kvalitetnije sirovine ili poluproizvode na tim tržištima. To potrošačima omogućava da kupuju robe koje se ne proizvode u njihovim zemljama, a dostupna im je veća skala različitih proizvoda. Veća konkurencija među proizvodima na domaćem tržištu im daje prednost većeg izbora i ponudu jeftinijih i kvalitetnijih proizvoda ili usluga.
Međunarodna trgovina pospešuje podelu rada na svetskom tržištu i time povećanje ukupne svetske proizvodnje, što podiže opšti materijalni standard življenja.
Proizvodnja različitih vrsta roba zahteva postojanje različitih resursa i njihovo korišćenje u različitim proporcijama. Kako su resursi nejednako raspoređeni po svetu, međunarodna pokretljivost im je izuzetno ograničena, kretanje radne snage preko granica je ograničeno političkim, kulturnim i jezičkim barijerama. Sve su to razlozi zbog kojih je nastala međunarodna trgovina.
Za razliku od resursa, proizvodi u koje se ovi pretvaraju moraju se kretati. Države koje su siromašne obradivim površinama, a bogate radnom snagom (primer je Kina) okrenuće se razvoju tzv. radno intezivne proizvodnje, a one koje imaju veliki deo teritorije u plodnim površinama, a manje radno sposobnog stanovništva, okrenuće se ka zemljo-intezivnoj proizvodnji, kao što su, na primer, stočarstvo ili zemljoradnja, u kojima je relativno veća upotreba zemlje kao faktora proizvodnje.
Zemlja koja učestvuje u međunarodnoj trgovini će plaćati stranu robu i prodavati vlastitu. Zato će svaka učesnica u međunarodnoj trgovini voditi račun svojih transakcija sa ostatkom sveta. Ovo su u nacionalnu ekonomiju uveli merkantilisti.
To je klasična liberalistička teorija koja na veoma ubedljiv način objašnjava koristi od međunarodne trgovine za svakog od učesnika. Osnovno pitanje međunarodne trgovine je pitanje koristi koje ona obezbeđuje zemljama koje se javljaju u razmeni. Najveći obim trgovine obavlja se među razvijenim zemljama sa velikim kapitalom (SAD, Australija, Italija...). Što je zemlja ekonomski zrelija, njen udeo u svetskoj trgovini raste brže od njenog bruto nacionalnog proizvoda. Veliki deo porasta realnog dohotka u zemljama sadašnje Unije nastao je kao rezultat uklanjanja trgovinskih barijera.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET