Pokret nesvrstanih | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pokret nesvrstanih". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
„Pokret nesvrstanih“
Kolegij: Uvod u suvremenu povijest
Pula, siječanj 2009.
Sadržaj:
Uvod
Pojam nesvrstavanja
Preduvijeti stvaranja Pokreta
Povijest stvaranja Pokreta
Zaključak
Izvori
Uvod
Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija država nastala nakon Drugog svjetskog rata s ciljem nacionalnih borbi za nezavisnost, iskorijenjivanja siromaštva, jačanja ekonomskog razvoja svojih članica te suprotstavljanja kolonijalizmu, neokolonijalizmu i imperijalizmu. Pojava pokreta u doba Hladnog rata i njegova uloga nam govore o otporu blokovskoj podijeli svijeta i blokovskom razvrstavanju. Svrha same organizacije je najbolje definirana u Havanskoj deklaraciji iz 1979. po kojoj se pokret nesvrstanih zalaže za : nacionalnu neovisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i osiguranje nesvrstanih zemalja u njihovoj borbi protiv imperijalizma, kolonijalizma, neokolonijalizma, aparhejda i rasizma, uključujući i cionizam i sve oblike strane agresije, okupacije, dominacije, miješanja i hegemonije, kao i protiv blokovske politike.
Važnije zemlje članice su bile: Jugoslavija, Indija, Egipat, Južnoafrička republika te povremeno Kina. Zamišljeno je da pokret nesvrstanih ima težinu poput NATO i Varšavskog pakta ali organizacija nikad nije pokazala toliko jedinstva već su mnoge njene članice bile istovremeno u savezu s jednom od sila . Nakon završetka Hladnog rata poket nesvrstanih se bori za nalaženjem smisla svog postojanja.
Pojam nesvrstavanja
Samim imenom pokreta se izražava uloga te pojave koja se tumači kao reakcija na blokovsku podijelu svijeta i dominantnu ulogu blokovske podjele kao jedne od posljedica poslijeratnog razvoja u međunarodnim odnosima. Istodobno predstavlja i izraz jedne dugoročnije društveno – povijesne težnje naroda i njihove aktivne borbe za postizanje pune nacionalne slobode, slobodnog društvenog razvoja suglasno svom vlastitom izboru, odnosno, da prestanu biti ekonomski i politički ovisni o velikim svjetskim silama te da se u tom procesu osiguraju od vanjske dominacije i eksploatacije. S tih pozicija bi i sami mogli utjecati na razvoj međunarodnih odnosa. Prema tome, pokret nesvrstanih nije predstavljao samo politiku suprotstavljanja blokovskoj podjeli svijeta a još manje neutralnost. Kada govorimo o nesvrstanima trebamo uzeti u obzir i društvenu i političku šarolikost zemalja članica, njihove različite afinitete i nejednake veze pojedinih zemalja s jednim ili drugim blokom. Nezaobilazan je i značaj i utjecaj blokova u modeliranju ondašnjih međunarodnih odnosa kao i penetracija njihovih ideologija u sam pokret nesvrstanih. Politiku nesvrstanosti bi najbolje mogli okarakterizirati kao negaciju sistema međunarodnih odnosa oformljenih u epohi imperijalizma i za imperijalističke potrebe. O protuimperijalističkoj politici nesvrstanih Tito je u jednom intervjuu izjavio:
„Politički, njih najviše objedinjuju oni problemi koje se poslije rata trebalo rješavati. To je pitanje dekolonizacije – što je i danas jedno od prioritetnih problema – pitanje nezavisnosti svih zemalja, malih i srednjih, zatim pitanje odnosa u svijetu uopće, da oni budu ravnopravni, itd. Tu je, zatim, pitanje borbe protiv imperijalističkih snaga, koje uvijek ugrožavaju nesvrstane zemlje, bilo putem neokolonijalističkih tendencija ili naprosto grubom silom. Jednom riječju, mnogo elemenata ima u politici nesvrstanih koji ih objedinjuju. Razumije se, nesvrstane zemlje su prilično heterogene u pogledu unutrašnjih sistema. Ali, ima mnogo bitnih, važnih problema koji su zajednički svima. To su, kao što sam rekao, pitanja nezavisnosti, nacionalnog samoopredjeljenja, dekolonizacije, nemiješanja u unutrašnje stvari, itd. To su osnovne stvari, a to je i ono što nas zbližava s njima...“
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET