Pojmovno određenje, funkcije i vrste političkih partija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pojmovno određenje, funkcije i vrste političkih partija". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Fakultet političkih nauka Univerziteta
u Beogradu
Tema: Pojmovno određenje, funkcije i vrste političkih partija
Tanja Bezmarević 206/05
Grupa: N2
Beograd, 2008. godine
Sledeći tekst bavi se pojmovnim određenjem, funkcijama i vrstama političkih partija u političkom sistemu. Da bi se podrobnije osvetlile i analizirale političke partije - a to je predmet ovog rada - potrebno je da se preciznije odredi, barem u najkraćim crtama, demokratski poredak u kojem partije predstavljaju bitne, noseće institucije. Moderna demokratija je nezamisliva bez partija.
POJMOVNO ODREĐENJE PARTIJE
Postavlja se pitanje: Šta je to partija? Minimalna definicija mogla bih izgledati ovako : “Partija je grupa istomišljenika, čiji je cilj provođenje njihovih zajedničkih političkih pretpostavki” [ Rainer- Olaf Schultze; Piperov politički rečnik]. Međutim, sledeće dve definicije su nešto detaljnije: "Partije su slobodni savezi istomišljenika, koji prave programske predloge za rešavanje problema i kandiduju svoje članove za parlamentarne mandate i službe u vladi, da bi nakon uspeha na izborima u ovim institucijama ostvarile svoje programe", i  "Partije su savezi građana koji trajno ili duže vremena (...) utiču na obrazovanje političke volje, te žele da učestvuju u zastupanju naroda, i to kada po celokupnoj slici činjeničnog stanja, posebno po obimnosti i čvrstoći vlastite organizacije, po broju svojih članova i po svojim istupima u javnosti, ponude dovoljno sredstava za ozbiljno provođenje ovih ciljeva (...)".   U ovim definicijama sadržani su neki bitni kriterijumi, koji su karakteristični za partije. Da li neka organizacija samu sebe označava kao "partiju", to ne igra nikakvu ulogu. Čak ni ideološki pravac, odnosno, program ne odlučuje o tome da li je naka organizacija partija ili ne. Kriterijumi su sledeći:
Partija mora da utiče na obrazovanje političke volje. Ona teži celokupnosti političkog delovanja. Učešće u obrazovanju političke volje tiče se kako dužeg vremenskog perioda, tako i široke oblasti delovanja. Prema tome, nije dovoljno ukoliko neko političko udruženje deluje isključivo na lokalnom sektoru. 
-Partija mora prepoznati volju naroda i redovno učestvovati u predstavljanju  naroda. Time se partija razlikuje od saveza koji ne nosi političku odgovornost za sve oblasti, ili od građanskih inicijativa koje samo punktuelno imaju uticaja, ali ne preuzimaju predstavljanje  političkih službi. Ovo, opet, ne znači da će svaka partija zaista i dobiti mandate u parlamentu.  
-Bitna je samostalna organizacija, kako što se tiče njenog trajanja, tako i po osnovu njenog obima. Organizacija koju niko ne može birati ima partijski status jednako kao i grupa koju iskorišćava organizacioni aparat nekog udruženja. 
-Partija je udruženje građana. Princip pojedinačnog članstva sprečava da od partije nastane savez. Broj članova ne sme biti ispod određene granice, da bi bilo  moguće zadržati ozbiljnost ciljeva organizacije, kao i izglede na uspeh.  
-Političko udruženje koje ima za cilj da bude priznato kao partija, mora istupati i u javnosti. Ko se ustručava svetla javnosti i deluje samo skriveno, ne ispunjava uslove da postane politička partija. 
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET