Pojam i definicija ekonomske diplomatije | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pojam i definicija ekonomske diplomatije". Rad ima 7 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

S E M I N A R S K I R A D
Predmet: Globalna ekonomija i poslovna diplomatija
Tema: „Pojam i definicija ekonomske diplomatije“
SADRŽAJ
Uvod.............................................................................................................. 2
Diplomatija kao pojam.................................................................................. 3
Ekonomija kao pojam................................................................................... 4
Ekonomska diplomatija................................................................................ 5
Ekonomska diplomatija u okruženju............................................................ 6
Zaključak...................................................................................................... 8
Literatura
UVOD
Diplomatija kao ekskluzivna društvena delatnost i istorijska kategorija, redovno se nalazila u centru društvenih zbivanja i oduvek je predstavljala sredstvo da se određeni ciljevi postignu pregovorima, da se izbegne rat i da države nastave da održavaju međusobne kontakte. Pripadnik plemena okićen perjem, koga je njegov poglavica uputio poglavaru susednog plemena da se dogovore o prekidu borbe, zajedničkom ratu protiv trećeg neprijatelja ili zajedničkom lovu, razmeni hrane i drugih proizvoda, odnosno bilo kom pitanju od obostranog interesa, već je bio svojevrsni diplomata koji je uspostavljao bilateralni odnos između takve dve zajednice. Prve zvanične tragove diplomatskog znanja i njegove primene nalazimo u spoljnoj politici starog Istoka, koncentrisanoj u rukama tadašnjih vladara. Kraljevi i carevi dogovarali su se da zajednički ratuju protiv trećeg vladara, nakon dobijenog rata delili su plen, robove i teritoriju, a mir i prijateljstvo se obostrano koristilo.
Savremeni sistem međunarodnih ekonomskih odnosa i procesi globalizacije i integracije nameću potrebu intenzivne ekonomske diplomatske aktivnosti, usmerene na realizaciju i zaštitu ekonomskih prioriteta i interesa, u čemu zemlje u razvoju i zemlje u tranziciji moraju da se ugledaju na najrazvijenije zemlje i time se rukovode u održavanju svojih spoljnopolitičkih i spoljnoekonomskih prioriteta. U tom kontekstu opredeljivanje za što jaču ekonomsku diplomatiju se nameće kao neminovnost. Stoga je od posebnog značaja uključivanje Srbije u multilateralne monetarne i trgovinske sisteme (Svetska banka, MMF, STO, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka).
Ovo se posebno odnosi na bankarsko i berzansko poslovanje (posebno berze i finansijska tržišta), gde postoji ogroman raskorak potrebnih stručnih kadrova i raspoloživih, obrazovanih za ove poslove, mladih kadrova u našoj privredi i bankama. Poznato je u kakvim uslovima funkcioniše naše bankarstvo, od centralne do poslovnih banaka, njihov položaj, finansijska snaga, menadžment u bankama, marketing u bankama, ali i njihov odnos sa dva osnovna sektora: preduzećima u privredi (po kreditno-depozitnoj osnovi) i stanoviništva (po depozitno-štednoj osnovi).
Menadžment u bankama, kodeks poslovanja bankarske industrije, poslovna politika banaka u uslovima funkcionisanja tržišta novca i kapitala i dr. traže izuzetno obrazovan kadar i finansijske menadžere. Savremene banke ne mogu bez dobrog menadžmenta, ali i naša preduzeća (i preduzeća uopšte), što predstavlja osnovnu okosnicu razvoja i stabilnosti svake privrede. Istovremeno se javni sektor sve više prebacuje na komercijalni sistem poslovanja, dok socijalna funkcija države ustupa mesto preduzetničko-stimulativnoj državnoj ekonomskoj intervenciji. Kadrovi, i to visokoobrazovani, postaju osnovni faktor funkcionisanja javnog sektora u ovom novom svetlu budžetske i ukupne fiskalne politike. Istovremeno, menadžment u preduzećima i preduzetnička funkcija postaju ključni faktor razvoja i restruktuiranja poslovanja i strategije razvoja preduzeća. Upravljanje sredstvima, donošenje odluka, operativno praćenje i analiza poslovanja su danas nezaobilazni elementi svake razvojne politike preduzeća.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET