Bosna I Hercegovina u Savjetu (Vijeću) Evrope danas | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Bosna I Hercegovina u Savjetu (Vijeću) Evrope danas". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ
UVOD
SAVJET ( VIJEĆE) EVROPE
TIJELA SAVJETA (VIJEĆA) EVROPE
INSTITUCIJE SAVJETA (VIJEĆA) EVROPE
PROGRAMI I PROJEKTI SAVJETA (VIJEĆA) EVROPE
BOSNA I HERCEGOVINA I SAVJET (VIJEĆE) EVROPE
Prijem BiH u Savjetu (Vijeće) Evrope
BIH U VIJEĆU EVROPE DANAS
Savjet (Vijeće) Ministara BIH
Stalna tijela Savjeta (Vijeća) ministara BIH
ZAKLJUČAK
LITERATURA
UVOD
Ideja o Evropi kao kulturnoj i politički jedinstvenoj teritoriji pojavila se mnogo pre dvadesetog veka. Mnogi pojedinci su je oblikovali na različite načine i sa različitim ciljevima, ali je ona dugo postojala kao utopija koja nije mogla da se primeni zbog trenutnog poretka u Evropi. U ulozi hegemona, kako političkog tako i ekonomskog, smenjivale su se velike sile, kao što su Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, pa se ideja o ujedinjenoj Evropi gubila zbog sukoba ili se nacionalizovala, što je slučaj u ekspanzionističkoj politici Napoleona Bonaparte. Potreba za uspostavljanjem unutrašnjeg mira u Evropi dovela je do jačanja zamisli o ujedinjenoj Evropi i do pojave organizovanog propagiranja te zamisli, pa čak i do udruživanja pokreta za ujedinjenje Evrope iz raznih zemalja. Međutim, tek sa sazrevanjem političke svesti, usled dva svetska rata koja su donela velika razaranja i degradaciju dotadašnjih odnosa u svetu uopšte, dolazi do ozbiljnijeg stava prema stvaranju jednog vida ujedinjenja u Evropi. Naravno, integrisanje evropskih država je proces koji je spor i nimalo jednostavan, te on i dalje traje menjajući svoj obim i značenje svake godine.
U Bosni I Hercegovini od 2002 godine, kao članica u Vijeću Evrope, I danas prolazi kroz neophodne I nezaobilazne reforme, kao I izazove sa kojima se suočava. Postoji snažna želja da zemlja učestvuje u evropskim integracijama, sa konačnim ciljem da postane članica Evropske Unije. Nalazimo se u tranziciji I suočavamo se sa teškim ekonomskim problemima.
Mehanizmi donošenja odluka u Bosni I Hercegovini nisu efikasni I racionalni, već teški I sa previše mogućnosti za blokiranje donošenja bilo kakve odluke.
SAVJET (VIJEĆE) EVROPE
Vijeće Evrope je najstarija međuvladina evropska organizacija, sa sjedištem u Straybourgu, koja je osnovana Statutom potpisanim 5. maja 1949.godine u Londonu , čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava , te zaštita ljudskih prava na evropskom kontinentu.
Države članice Vijeća Evrope su 4. Novembra 1950. Godine u Rimu donele Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda kojom su zagarantovale ograničen broj građanskih i političkih prava. Istom Konvencijom uspostavljeni su Evropska komisija i Evropski sud za ljudska prava.
Prve članice su bile: Belgija, Britanija, Danska, Francuska ,Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška i Švedska.Vijeću Evrope potom se pridružuju Grčka, Turska, Island, Njemačka, Ausatrija, Kipar, Švicarska, Malta, Portugal,Španija, Lihtenštajn, SanMarino, Finska, Mađarska,Poljska, Bugarska, Estonija, Litvanija, Slovenija, Češka, Slovačka, Rumunija, Andora,Latvija, Abanija, Moldavija, Makedonija,Ukrajina, Rusija, Hrvatska, Gruzija,Armenija, Azarbejdžan, Bosna i Hercegovina,Srbija i Crna Gora.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET