Primena obrazovne tehnologije u obrazovanju nastavnika | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Primena obrazovne tehnologije u obrazovanju nastavnika". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD IZ OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE
TEMA: PRIMENA OBRAZOVNE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVAWU NASTAVNIKA
SADR@AJ
Uvod
Osposobqavawe nastavnika
Primena obrazovne tehnologije u budu}em pedago{kom radu
Promena polo`aja u~enika i nastavnika u kompjuterskoj nastavi i u~ewu
Uloga nastavnika u savremenoj nastavnoj tehnologiji
Literatura
Uvod -
@ivimo u vremenu tehnolo{ke revolucije koju karakteri{u veoma brz razvoj nauke i tehnike, odnosno produkovawe, obradu , brzo preno{ewe i primenu velikog broja razli~itih informacija.
Ta revolucija opravdano nosi naziv "kompjuterska revolucija", a sada{we vreme "kompjuterska era", jer razvoj kompjuterske tehnologije i wena intenzivna primena u raznim oblastima qudske delatnosti zauzima danas mesto u procesu inovacija.
Osposobqavawe nastavnika
U svetu se danas preuzimaju ozbiqne mere da se budu}i nastavnici u procesu {kolovawa pripreme za efikasnu upotrebu kompjutera u nastavi, u~ewu, vrednovawu, istra`ivawu i obavqawu drugih poslova u obrazovnom sistemu. Strategiju osposobqavawa nastavnika obuhvata solidnu stru~nu pripremu edukatora, opremqenost nastavnih fakulteta i centara za premanentno obrazovawe modernom obrazovnom tehnologijom, adekvatno sa~iwene programe obrazovawa, odgovaraju}u literaturu, uslove za obavqawe prakti~ne pripreme za izradu kurseva i upotrebu kompjutera, opremawe {kola onim mikrokompjuterima na kojima je realizovano osposobqavawe nastavnika, obezbe|ivawe dovoqno softvera, hardvera i lesenvera koji se mogu koristiti u razli~itim predmetima u oblastima pedago{ke delatnosti u {koli. Hebentreit pi{e da ne bi trebalo nastavnike puno anga`ovati na pitawima programirawa mikrokompjutera, ve} ih osposobiti kako da kompjuterizuju metode podu~avawa, otkriju nove mogu}nosti nastave i u~ewa i izra|uju vlastitu strategiju pedago{kog rada. Oni, po wegovom mi{qewu ne mogu biti eksperti u programirawu, ali se mogu za relativno kratko vreme osposobiti da se koriste preimu}stvima koje kompjuteri daju, mogu pro{irivati i bogatiti svoju pedago{ku funkciju, uneti vi{e smisla u obrazovni proces i u~initi to prihvatqivijom za svakog u~nika u odeqewu.
Stru~na upotreba kompjutera daje brojne mogu}nosti unapre|ivawa nastave, a nestru~na mo`e da ima negativne posledice. U svetu se na razne na~ine realizuje program osposobqavawe nastavnika za upotrebu savremene tehnologije obrazovawa. U Belgiji se osposobqavawe nastavnika realizuje na posebnim kursevima koji traju 10-15 dana, u Norve{koj kursevi traju pola godine, a u Finskoj postoje organizovani kursevi koje poha|aju svi nastavnici osnovnih i sredwih {kola. U Francuskoj u svakoj {koli koja dobije odgovaraju}i broj mikrokompjutera, organizuje se seminar za sve nastavnike , koji traje 12. dana i na kome se oni osposobqavaju kako }e se koristiti novom obrazovnom tehnologijom. Na univerzitetima postoje 20. centara na kojima se pripremaju oko 600. nastavnika jednu {kolsku godinu da budu edukatori udukatora , ili stru~waci za obrazovni softver.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET