Metoda montessori | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Metoda montessori". Rad ima 6 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
UČITELJSKI FAKULTET
PODRUŽNICA U ČAKOVCU
METODA MONTESSORI
Seminarski rad
Čakovec, veljača 2008.
UVOD
Maria Montessori je vjerojatno najpopularnije ime u povijesti predškolskog odgoja i jedna od najvažnijih osoba modernog odgoja. Svoj život je posvetila zastupanju prava djeteta i dokazivanju njegovih izvanrednih intelektualnih sposobnosti. Nastojala je otkriti, kako je i sama govorila, „tajnu djeteta“. Na temelju vlastite vizije odgoja, zaključila je da će djeca ostvariti svoje prirodne potencijale i razviti se u neovisne, odgovorne i plemenite osobe, ako dobiju samostalnog biranja onoga čime će se koristiti u okolini koja je uređena u skladu s njihovim razvojnim potrebama. Prilikom rada s djecom u prvoj „Dječjoj kući“ nije slijedila nikakve teorije, nego je skupljala iskustva pročavajući potebe djece i njihovo djelovanje. Djeca su rado prihvatila pribor koji je ona razvila tijekom rada sa slaboumnom djecom,počela su ga samostalno birati i spontano sa zanimanjem raditi,uz duboku koncentraciju, disciplinu i smisao za red. Pritom je otkrila kako djeca pokazuju znatno više sposobnosti nego se to uobičajeno vjerovalo.
Bila je izuzetno obdarena osjećajem za smisao i svrhu ljudskog života, duboko zaokupljena čovjekom, neprekidno svjesna da je svako biće dio ukupnog sklada čitavog svemira. Svako biće ima svoju svrhu u golemom djelu stvaranja. Čovjekova svrha je ostvariva postizanjem potpune ličnosti. Za nju je prenošenje znanja beskorisno ako se zanemaruje cjelovit razvoj osobnosti. Odgoj nema svrhe ako se odgojno postupcima ne smjera k dobrom. Bila je uvjerena da djeca, kad su slobodna, hoće dobro. Učila ih je osjećati, misliti i htjeti.
Prema mišljenu M.Montessori odgoj mora biti pomoć životu. Odgajanje djeteta započinje njegovim rođenjem i mora biti oslobođeno svakog nasilja. Nasiljem je držala svaku povredu slobode i nepoštivanja prava samostalnog izbora djeteta. Naročito cjenim misao „dijete u sebi krije savršen plan svog razvoja kojemu samo dati priliku da se ostvari.“
BITNA OBILJEŽJA
Premda se mnogo govori o Montessori metodi, mnogo ju bolje opisuje riječ „pristup“.
Montessori pristup uključuje stav prema životu, a osobito prema rastu i razvoju male djece.Zapravo, u središtu Montesori pristupa je dijete. S tog stajališta, na dijete bi se trebalo gledati i poštovati ga u njegovoj cjelovitosti. Ne postoje ciljevi koji bi bili izvan djeteta. Temeljno načelo je pomoći djetetu u svim razdobljima od rođenja nadalje u tjelesnom, umnom i duševnom odrastanju, drugim rječima: „ odgoj je pomoć za život u ljudskoj zajednici“. Prema M.Montessori postoji nekoliko konstatacija:
omogućavanje djetetu da doživi rana iskustva prijeko je potrebna za normalan razvoj
M.Montessori je,radeći s djecom,uočila nedostatnost tjelesne brige i njege i zahtijevala davanje duhovne hrane,hrane za njihov upijajući um,kojom će ona sama sebe izgraditi. Činjenica da djeca moraju doživjeti rana iskustva danas je znanstveno dokazana u radovima mnogih znanstvenika koji donose neosporive dokaze o utjecaju ranog iskustva na razvoj sposobnosti, osobito razvoj inteligencije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET