Muqadimmah | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Muqadimmah ". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITIČKIH NAUKA
ODSJEK SIGURNOSNIH I MIROVNIH STUDIJA
Ibn Haldun – Al-Muqaddimah
PREDMET: POLEMOLOGIJA
SARAJEVO, 2010
SADRŽAJ
UVOD ……………………………… 3
MUKKADIMA – UVOD ……………………………… 5
O DRUŠTVU ……………………………… 6
O DRŽAVI ……………………………… 7
O RADU ……………………………… 9
O NAUCI ……………………………… 10
ZAKLJUČAK ……………………………… 11
LITERATURA ……………………………… 12
UVOD
Oni govore o njegovoj okrenutosti ka komparativnoj analizi društvenih događaja I apsolutnoj sintezi zaključaka.Naime, njegov intelektualni genij očitovao se aktivnim od rane mladosti, kada je bio opredijeljen za memorisanje Kur’an -a, stekavši hâfiz , da bi po upisu na Univerzizet Al-Zaytūniyya, izučavao tradicionalne znanosti; fiqh , sunna , dok je u konačnici svog formalnog obrazovanja bio zainteresiran za književnost, oblast logičkog pojmovlja i filozofskog špekuliranja. Prekretnicu u njegovom životu označila je smrt njegovih roditelja i velikog broja njegovih učitelja, što je bilo prouzrokovano epidemijom kuge. Tada je Ibn Haldun imao osamnaest godina, nakon čega odlazi u Fes, gdje počinje njegov politički angažman.
Mukadima je, nesumnjivo, najvažnije djelo Ibn Halduna i, prema nekima, njegov najizvorniji doprinos muslimanskom mišljenju.
Ibn Haldun nakon uvoda o historiji kao nauci počinje opisom prirodne (fizičke) sredine i njenog utjecaja na čovjeka. Potom razvija svoju analizu primitivnih društvenih organizacija, govori o naravi prvotnog rukovođenja te o međusobnim odnosima primitivnih ljudskih društava, kao i njihovom odnosu sa višim, urbanim oblikom društava. Potom općenito raspravlja o upravljanju državom, najvišim oblikom ljudskog društvenog organiziranja, zatim govori o halifatu , posebnom muslimanskom obliku države iz klasičnih vremena.
U ovom dijelu govori o promjenama koje zahvataju dinastije u određenoj državi. Nakon toga Ibn Haldun prelazi na raspravu o urbanom životu, kao najrazvijenijoj formi ljudskog povezivanja, i o civilizaciji. Zadnja poglavlja Mukkadime Ibn Haldun posvećuje svim aspektima više civilizacije i o njima raspravlja detaljno: riječ je o trgovini, zanatima, umjetnostima i naukama.
U formalnom pogledu Mukkadima (Muqaddima) slijedi podjelu koja se sastoji od:
1. Uvoda (al-muqaddima)
2. O ljudskoj civilizaciji općenito
3. O nomadskoj civilizaciji, o plemenima i primitivnim zajednicama
4. O državama, hilafetu , vlasti i stupnjevima vladarske vlasti
5. O sjedilačkoj civilizaciji, zemljama i gradovima
6. O zanatima, načinima privređivanja i stjecanja
7. O naukama, njihovu stjecanju i izučavanju
O DRUŠTVU
Dva osnovna tipa društva koja Ibn Haldun proučava su: nomadi i sjedioci. Za nomade je specifičan primitivan način proizvodnje za vlastite potrebe, kao I asabiyya .Odnosi u plemenskoj zajednici regulisani su na etičko-običajnom principu, a ne na principu prava - pravo nastaje tak kada nastaje država. Sjedioci su tip društva koji sada više nije u stalnom pokretu i kojem stočarstvo nije primarna grana privrede, već se počinju baviti poljoprivredom. Sjedioci se javljajaju sa viškovima proizvodnje, koji dovode do prvih oblika razmjene i primitivne trgovine, na kraju i do nastanka gradova, kao I do daljnjeg razvoja.Kroz cijelo dijelo je prožiman rat I ratna vještina koja je utemeljena na asabiyyi.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET