Menadžment zdrastvene delatnosti | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Menadžment zdrastvene delatnosti". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 UVOD
Analiza razvoja menadžmenta pokazuje da se sa unapredjivanjem sistema zdravstvene zaštite i usložavanjem njegovih uloga menjaju i paradigme menadžmenta ovim sistemom: od birokratske analize i primene prvih principa naučnog menadžmenta, preko teorije medjuljudskih odnosa i analize sistema, do kulturološke teorije i orijentacije ka ljudima koji permanentno uče na osnovu dokaza iz istraživanja. Budući da je danas centralna uloga sistema zdravstvene zaštite, kako razvijenih tako i zemalja u razvoju, zasnovana na nauci i veštini preveniranja bolesti, produženja života i promovisanja zdravlja kroz organizovane napore društva, prateća nova paradigma je strateški menadžment sistemom zdravstvene zaštite. Ova paradigma predstavlja mobilisanje društvenih resursa, uključujući specifične resurse sistema zdravstvene zaštite, sa ciljem da se unapredi zdravlje stanovništva
Kao sveobuhvatan i integrisan proces, strateški menadžment se sprovodi na svim nivoima sistema: nacionalnom (javno – zdravstvena politika), institucionalnom (menadžment zdravstvenim ustanovama) i individualnom (menadžment ljudskim resursima). Integriše znanje i akciju kroz efikasne multidisciplinarne aktivnosti koje pored lekara obavljaju i drugi stručnjaci javnog zdravstva. Savremeni menadžeri su sposobni da usvoje strateški pristup zasnovan na dokazima iz istraživanja, razumeju zdravstveno stanje populacije i analiziraju faktore koji odredjuju zdravlje u okviru kompleksnih političkih i ekonomskih uslova. Oni neophodno poseduju veštine rukovodjenja, izgradnje i primene informacionog sistema, marketinga, političke akcije i sprovodjenja promena koje vode ka unapredjenju zdravlja.
1.CILJEVI MENADŽMENTA
Posmatrajući menadžment u prvom, širem pristupu, kao sredstvo da se razvija zdravstvena zaštita zasnovana na dokazima, pored opštih ciljeva (unapredjenje zdravlja populacije, kvaliteta zdravstvene zaštite i kvaliteta života, generisanja veće efektivnosti i veće pravičnosti), mogu se prepoznati i sledeći specifični ciljevi :
• Pružanje podrške lekarima, putem obezbedjivanja i dostupnosti neophodne informatičke tehnologije, da primenjuju medicinu zasnovanu na dokazima u svakodnevnom radu;
• Stvaranje efikasne i fleksibilne organizacione sredine koja se prilagodjava na promene; i
• Vodjenje i uspostavljanje promene od nasledjene organizacione strukture prema »organizaciji koja uči«.
• Uključivanje zdravstvenih radnika u menadžment omogućava kontrolu troškova;
• Postoji verovanje da se savremene strategije menadžmenta zasnovanog na dokazima u industrijskom sektoru mogu primeniti uz modifikacije i u zdravstvenom sektoru, naročito u bolnicama;
• Oni koji finansiraju zdravstvenu zaštitu zahtevaju jasne dokaze o isplativosti uloženog novca;
2. ZDRAVSTVO I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zakonska odredba o pravu i obavezi građana da se opredele za lekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne sprovodi se dosledno i nema nikakve veze sa finansiranjem ovog segmenta zdravstvene delatnosti. U većim, urbanim centrima, usled nedostatka kontrole, građani mogu nesmetano koristiti usluge više lekara primarne zdravstvene zaštite, a lekove im može propisati praktično svaki lekar.
Istraživanja u našoj zemlji pokazuju brojne probleme u izvodjenju svih funkcija menadžmenta zdravstvenim ustanovama. Izgovorima koji se odnose na krizu u okruženju opravdavaju se i nedostaci u, najčešće, centralizovanim procesima donošenja odluka kao i nedoslednost (neodgovornost) u njihovom sprovodjenju. Ustaljeno je mišljenje rukovodilaca (na različitim nivoima) u zdravstvenim ustanovama da se zbog brojnih ograničenja u okruženju veštine i tehnike menadžmenta ne mogu primeniti za povećanje efikasnosti funkcionisanja zdravstvenih ustanova. Kako zdravstvenim ustanovama u našoj zemlji najčešće rukovode lekari kliničkari, ustaljena je i zabluda da je njihova poslediplomska edukacija, iz oblasti kliničkih grana medicine, dovoljna za obavljanje funkcija menadžmenta.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET