Metode osmišljanja budućih situacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Metode osmišljanja budućih situacija". Rad ima 13 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Predvidjanje
Osnova za uspesno planiranje su rezultati predvidjanja karakteristika ambijenta u kome preduzece moze da se nadje. Predvidjanje se odnosi na projekciju ili procenu relevantnih buducih dogadjaja ili stanja. Rezultati predvidjanja su od sustinskog znacaja za planiranje, oni cine polaznu premise koju planiranje dalje sledi.
Istrazivanje buducnosti kao delatnost prois tice iz potrebe da je formiramo, koliko se to moze, kako nama odgovara. Na osnovu ovih istrazivanja donose se strategijske odluke koje se pretacu u planove razvoja.
Osnovna tendencija predvidjanja je da iskljuci iznenadjenja, a to znaci smanjivanje neizvesnosti. Drugi zadatak predvidjanja je da iskljuci ili bar ogranici dezorijentaciju. Treca potreba je, ako vec imamo nekakvu orijentaciju, da bude sto stabilnija. Ovaj redosled imperativnosti potice od toga sto iznenadjenje ugrozava opstanak koji je prvi osnovni cilj svakog sistema. Dezorijentacija smanjuje efikasnost funkcionisanja sistema, odnosno olaksanje opstanka, a nestabilnost orijentacije otezava progres.
Svaka buduca situacija je u vecoj ili manjoj meri neodredjena. Mi nikada ne mozemo unapred da znamo kvantitativne I kvalitativne karakteristike nekog zbivanja u odredjenom vremenskom trenutku buducbosti. Tekuca naucno- tehnicka revolucija, tempo na ucno- tehnickog progresa, ogromne razmere savremene proizvodnje, sve veca dinamika zivota, zahtevaju od odgovarajucih kompetentnih organa I lica donosenje, u ogranicenom vremenu, pravilnih I ubedljivih odluka koje ce imati vazne posledice u buducnosti. Kao jedan od instrumenata koji omogucava da se te odluke ucine pravilnim I objektivnim, istice se, na naucnoj bazi zasnovano, predvidjanje.
Predvidjanje mozemo definisati kao istrazivanje buducnosti, s ciljem da se dodje do pouzdanih planskih pretpostavki, odnosno stavova o relevantnosti I prirodi dejstva eksternih I internih faktora na buduce poslovanje preduzeca. Njegov znacaj predominantno je determisan potrebom povecanja stepena izvesnosti realizacije planskih odluka. Prethodna definicija predvidjanja ukazuje na nekoliko njegovih bitnih karakteristika:
Prvo, podrazumeva istrazivacki napor, sto znaci da treba da uvazava naucno fundirane metode istrazivanja.
Drugo, bavi se buducnoscu u smislu otkrivanja sansi, odnosno ukazivanja na opasnosti koje se formiraju u buducnosti.
Trece, predvidjanje vezuje buducnost za poslovanje preduzeca sa ciljem da se olaksa process donosenja I realizacije planskih odluka.
Cetvrto, predvidjanje podrazumeva zauzimanje stave o anticipiranim tokovima buducih dogadjaja, sto znaci da rezultati predvidjanja figuriraju kao kljucne primese planiranja.
Peto, osnovni smisao predvidjanja jeste da se minimiziraju rizik I neizvesnost u poslovanju.
Kako se kroz predvidjanje obezbedjuje vidik za planere, uobicajeno je da se operise tzv. ekonomskim horizontom preduzeca, a koji se stvara kroz proces predvidjanja. Pod ekonomskim horizontom se podrazumeva sirina prostornog I duzina vremenskog sagledavanja faktora koji ce uticati na poslovanje preduzeca u buducnosti kao I anticipiranje dometa konsekvenci planskih odluka koje se donose u sadasnjosti.
Vremenski horizont je velicina vremenskog interval u kome se mogu predvidjati kretanja odredjenih privrednih pojava, koje bitno uticu na poslovanje preduzeca. On je odredjen I pojavom da se mogucnost predvidjanja smanjuje sto se vise ide u buducnost, a isto se tako smanjuje mogucnost koriscenja proslim iskustvom sto se ide dalje u proslost. J. Akerman smatra da postoji vremenska simetrija izmedju ocekivanja I iskustva izrazena Gaussovom krivuljom, tj. “da je upotrebljivost iskustva manja sto su ona udaljenija od vremena planiranja, a isto tako I sigurnost predvidjanja je manja sto idu dalje u buducnost”.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET