Organizacija poslovanja u knjigovodstvenoj agenciji | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Organizacija poslovanja u knjigovodstvenoj agenciji". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SEMINARSKI RAD
Predmet: PROIZVODNI I USLUŽNI MENADŽMENT
TEMA: ORGANIZACIJA POSLOVANJA KNJIGOVODSTVENE AGENCIJE
Beograd, 2008. godine
SADRŽAJ:
1. UVOD
“Druga polovina 20.veka obeležena je sa izuzetno dinamičnim razvojem uslužnog sektora, odnosno usluga, što je doprinelo ublažavanju posledica svih posleratnih recesija, kao i podsticanju svakog ekonomskog oporavka. Na početku 21. veka usluge su oličene u gotovo svim proizvodnim ekonomijama, bez obzira da li su ponuđene za potrebe proizvođača, ili za potrebe krajnjeg potrošača. Uslužne aktivnosti su sadržane u svakom procesu ekonomske promene, bilo da je u pitanju restruktuiranje, rast ili opadanje, na lokalnom, regionalnom, nacionalnom ili internacionalnom nivou.”
Usluge se javljaju u velikom polju aktivnosti kao što su maloprodaja, transport, turizam, finansije, edukacija, propaganda, zdrvstvo i dr. tako da se uslužni sektor deli na:
Tercijalni koji obuhvata restorane, hotele, frizere, perionice rublja i dr.
Kvartalni sector koji se odnosi na transport, trgovinu, komunikacije, finansije, administraciju
Kvinatalni sector koji obuhvata zdravstvo, obrazovanje i rekreaciju
Vrlo često se u okviru čisto proizvodnih firmi u cilju pružanja kompletne ponude javljaju i određene usluge kao što su popravka, održavanje, obuka kadrova, konsalting i sl.
Danas nije moguće organizovati ekonomski život bez usluga a njihova neophopdnost se ogleda kroz proizvodnju i prodaju ili distribuciju proizvoda.
“U industrijskom društvu se bogatstvo merilo količinom roba, dok se u postindustriskom društvu iskazuje u kvalitetu života koje imaju građani tog društva”.
Funkcija usluge je da obezbeđuje veze pomoću kojih se zajedno održavaju različite faze proizvodnje u strogo definisanom obliku, a druga funkcija usluga ogleda se kroz veze između različitih ekonomskih jedinica. Usluge u ovom slučaju povezuju ponudu i tražnju i posreduju u stvaranju novih tržišta.
2. ULOGA USLUGA U EKONOMIJI
Glavni faktor današnje ekonomije predstavlja uslužni sektor jer je u periodu ekonomske recesije zaposlenost rasla upravo u uslužnom sektoru, dok je u sektoru proizvodnje zabeležen pad, pa se može zaključiti da usluge stimulišu privredni rast.
Pomoću usluge se nude informacije i tehnička znanja za menadžersku podršku proizvodnji, transportnim i distributivnim aktivnostima, u sferi održavanja i popravke kao i pomoć u zdravstvenim i edukativnim aktivnostima. Isto tako svaka proizvodna firma mora da koristi određene usluge kako bi došla do klijenata i osvajanje novih tržista.
Do 1960. godine prema statističkim podacima učešće usluga u bruto domaćem proizvodu razvijenih zemalja iznosio je oko 50%, a u 1991. godini prelazi 65%. Kada je reč o zemljama u razvoju taj procenat je znatno niži i iznosi 42,8% u 1960. godine dok je u 1991. godine taj procenat iznosio 48,1%.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET