Platni bilans | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Platni bilans". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


UVOD
Platni bilans je svodni pregled svih ekonomskih transakcija koje rezidenti jedne zemlje obave sa rezidentima svih ostalih zemalja sveta u određenom vremenskom periodu, obično u toku jedne kalendarske godine.
Osnovni cilj vođenja platnog bilansa jeste da se vlada obavesti o stanju zaduženosti zemlje i da joj se tako pomogne pri formulisanju mera monetarne, fiskalne i spoljnotrgovinske politike. Isto tako, pri donošenju mera ekonomske politike, vlade koriste podatke o platnom bilansu svojih spoljnotrgovinskih partnera. Ove informacije od neprocenjivog su značaja za banke, kompanije i pojedince koji su direktno ili indirektno uključeni u međunarodnu trgovinu ili međunarodne finansije.
Pod pojmom međunarodna transakcija podrazumeva se razmena dobara, usluga ili aktive (što je obično praćeno plaćanjem) između rezidenata jedne i ostalih zemalja sveta. Međutim, platni bilans uključuje i poklone i neke druge transfere (koji se ne plaćaju).
Platni bilans se vodi po principu dvojnog knjigovodstva, tako da je on računovodstveno uvek u ravnoteži. Međutim imajući u vidu da platni bilans predstavlja razliku prihoda i rashoda i da je gotovo nemoguće da u kratkom vremenskom periodu one budu jednake, potrebno je razmotriti koje su posledice i uzroci dugotrajnih i visokih neravnoteža. Mere za uravnoteženje platnog bilansa predstavljaju mere ukupne ekonomske i razvojne politike.
Pored platnog bilansa sastavlja se i devizni bilans koji predstavlja sistematski pregled svih međunarodnih plaćanja i naplata iz inostranstva, a u cilju utvrđivanja dugovanja i potraživanja zemlje prema inostranstvu sastavlja se i obračunski bilans.
U cilju boljeg razumevanja pojma, značaja i uloge platnog bilansa, u ovom radu razmotrićemo niz pitanja s tim u vezi, a posebno: pojam i karakteristike platnog bilansa, devizni i obračunski bilans, vrste transakcija koje se registruju u platnom bilansu, njegovu strukturu, platnobilansnu ravnotežu , kao i mere koje se koriste radi uravnoteženja platnog bilansa.
1. KONCEPTI PLATNOG BILANSA
Izraz platni bilans prvi je upotrebio britanski ekonomista Stuart u svom djelu "An Inquiry into the Principles of Political Economy" iz 1767. godine. Stuart spominje platni bilans govoreći o "ukupnoj masi recipročnih plaćanja" između zemlje i inostranstva. Kada je on upotrebio platni bilans mislio je na recipročno plaćanje izmedju dve zemlje, i zaista platni bilans je u njegovoj zvaničnoj varijanti bio definisan kao ukupna suma plaćanja jedne zemlje sa inostranstvom. Pošto se u tom periodu klasičnog kapitalizma i klasične konvertibilnosti radilo o međunarodnim plaćanjima bez velikog prisustva kredita, znači međunarodne transakcije su se plaćale odmah ili u toku jedne godine.
Danas se pod platnim bilansom podrazumeva sistematski, konsolidovani (svodni) pregled svih ekonomskih transakcija između rezidenata jedne zemlje i rezidenata drugih zemalja, za određeni period vremena, a najčešće u toku jedne kalendarske godine. Platni bilans je u suštini jedna vrsta instrumenta ekonomske politike, koji pokazuje stanje ekonomskih odnosa sa inostranstvom. Klasična koncepcija platnog bilansa koja je beležila samo efektivna plaćanja je i danas u upotrebi, ali ima naziv deviznog bilansa, jer je indikator kretanja na deviznom tržištu.
Pošto platni bilans registruje plaćanja u jednoj godini, mogu se praviti i mesečni, što obično rade CB. Pošto se najčešće rade na godinu dana, postoji potreba da se napravi još jedan bilans, odnosno bilans međunarodne aktive i pasive, odnosno dužničko-poverilački odnos sa inostranstvom (obračunski bilans).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET