Poslovni moral i ličnost menadžera u tranzicionom društvu, Kruševac | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Poslovni moral i ličnost menadžera u tranzicionom društvu, Kruševac". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

VISOKA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
ZA POSLOVNO INDUSTRIJSKI MENADŽMENT
KRUŠEVAC
Poslovna etika
Poslovni moral i ličnost menadžera u tranzicionom društvu
Februar, 2010.
Vrnjačka Banja
SADRŽAJ
1. Uvod.................................................................................................................................3
1.2. Osnovne karakteristike etike i morala............................................................3
1.3. Pojam poslovne etike i morala..........................................................................4
2. Poslovna etika u menadžmentu.............................................................................5
2.1. Etička pitanja u poslovanju..............................................................................6
3. Osobine i ličnost menadžera...................................................................................8
3.1. Menadžerske karakteristike i sposobnosti......................................................9
3.2. Glavne osobine menadžera.............................................................................10
4. Pojam tranzicije........................................................................................................11
4.1. Funkcija menadžmenta u tranziciji...............................................................12
4.2. Uloga menadžera u tranzicionom društvu....................................................13
9. Zaključak.....................................................................................................................14
10. Literatura..................................................................................................................15
UVOD
Reč „moral“ nastala je od latinske reči „mos“, „moris“ – što znači običaj, pravilo, zakon. Reč „mores“ predstavlja oznaku za vladanje, način ponašanja i shvatanja tog ponašanja kod ljudi, a reč „moraus“ oznaka je za nešto što je normalno.
U najopštijem smislu reči, moral se može odrediti kao: jedan od mogućih načina regulisanja međuljudskih odnosa, ili kao skup nepisanih pravila ponašanja (normi) i mišljenja o dobru i zlu, pravdi i nepravdi, koji utiču na njihovo ponašanje i odnose u društvu.
Moral ima normativno značenje, jer predstavlja regulativnu ideju i obrazac koji utiče na mišljenje i ponašanje ljudi. Temelji sa na svesti i savesti, znanju i osećanjima, koji su pretpostavka razlikovanja dobra i zla.
Polazeći od morala ljudi projektuju šta treba, a šta ne treba činiti i šta je moralno, a šta nemoralno u ljudskim odnosima.
Etika potiče od grčke reči „ethos“ što označava običaj.
Etika je filozofska disciplina koja istražuje motive (pobude) i postavlja norme (pravila) o ljudskom delovanju koje ima za cilj dobro; to je filozofija htenja, nauka o moralu, ona je sama moral, odnosno, u užem prenesenom smislu, nauka o proučavanju i procenjivanju moralnih vrednosti. Etike su nacionalni stereotipi koje jedno društvo i nacija propagiraju o samom sebi i zato najviše variraju.
1.2. Osnovne karakteristike etike i morala
Naš etičar Vuko Pavićević tvrdi da se među Srbima u XIX veku uglavnom koristio izraz ruskog porekla „narastvenost“ ali je i on kasnije zamenjen latinskim moral.
Ponegde se još koristi termin naravan kao oznaka za specifična moralna svojstva, način ponašanja i ophođenja prema drugim ljudima, kao neka vrsta uglađenosti, narodnog bontona.
Moral se definiše kao oblik ljudske prakse, oblik delatnog praktičnog odnosa čoveka prema svetu, prema drugim ljudima kao i prema sebi samom. Moral je čovekovo aktivno oblikovanje, usmeravanje sopstvenih i tuđih postupaka i htenja te njihovo ocenjivanje kao dobrih i zlih.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET