Skladište podataka | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Skladište podataka". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
BANJA LUKA
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA „MENADŽMENT INFORMACIONI SISTEMI“
SKLADIŠTE PODATAKA
Banja Luka
Decembar 2009. god.
SADRŽAJ
Strana: UVOD ........................................................................................................................................... 2 1. POJAVA IDEJE SKLADIŠTENJA PODATAKA.......................................................... 3 2. SKLADIŠTE PODATAKA – POJAM.............................................................................. 4 2.1 Aplikacije skladišta podataka................................................................................................ 5 3. STRUKTURA SKLADIŠTA PODATAKA...................................................................... 6 3.1 OLAP (engl. On-Line Analytic Processing)......................................................................... 8 3.2 Razlike između OLTP i skladišta podataka.......................................................................... 8 ZAKLJUČAK .............................................................................................................................. 10 LITERATURA ............................................................................................................................ 11
UVOD
Današnji uslovi poslovanja zahtijevaju zadovoljenje svih faktora uspješnosti poslovanja, kao što su:
orijentacija prema kupcima i njihovim potrebama,
porast kvaliteta proizvoda i usluga,
smanjivanje cijena i skraćivanje vremena isporuke,
Uspješno upravljanje i odlučivanje otežano je brzim, a često i neočekivanim promjenama u preduzeću i u njegovom okruženju. Nemilosrdna konkurencija postavila je gotovo pravilo: kupca nije dovoljno zadovoljiti, potrebno ga je oduševiti.
Pravovremeno dobijanje kvalitetnih informacija postaje glavno sredstvo za ostvarenje prednosti pred konkurencijom. Menadžer mora dobiti informacije kada ih zatraži, i to što prije i u odgovarajućem obliku.
Savremena informacijska tehnologija konceptom skladišta podataka osigurava izgradnju savremenog sistema za podršku odlučivanju i utiče na razvijanje i unapređenje informacijskog sistema preduzeća koje mora osigurati kvalitetne informacije za upravljanje poslovanjem.
1. POJAVA IDEJE SKLADIŠTA PODATAKA
Vrijeme ličnih računala i alata krajnjeg korisnika (tzv. end-user tools) dovelo je do toga da pojedinci, odjeljenja ili poslovne funkcije preduzeća mogu razvijati svoje vlastite korisničke programe (aplikacije) i koristiti se njima. To je rezultovalo pojavom mnoštva malih baza podataka u preduzećima razvijenih prema različitim standardima i sistemima za upravljanje bazama podataka.
Razvoj računarskih komunikacija omogućuje da sve više korisnika pristupa tako razdijeljenim podacima preko mreža računara. Ubrzo se pokazalo kako je veoma teško povezati i uspješno koristiti tako razdijeljenim podacima, a to je u suprotnosti s potrebama najvažnijih ali i najzahtjevnijih korisnika - menadžera. Njima su potrebni dostupni i konzistentni podaci koji istovremeno, i precizno i sažeto, opisuju organizaciju u cjelini i njezino okruženje. Informatičari su počeli različitim postupcima izdvajati i povezivati podatke o poslovanju iz postojećeg heterogenog sustava i spremati ih na različite medije i po različitim standardima. Ubrzo se pokazalo nemoguće koristiti se takvim podacima kako zbog nekompatibilnosti medija, tako i zbog neusklađenosti podataka pohranjenih na različim sistemima .
Osim toga, pojavio se i drugi problem, čak naglašeniji od spomenutih. Napuštanje hijerarhijskog modela baze podataka i prijelaz na relacijski, rezultat je zahtjeva za što fleksibilnijim pristupom podacima. Prvi relacijski modeli osigurali su fleksibilan pristup, ali su bili veoma spori, pa su osamdesete obilježene takmičenjima proizvođača baza podataka u ubrzanju rada relacijskih baza podataka. Glavni je cilj postao što brže i što više podataka unijeti u sistem, a da se gotovo zaboravilo zašto se podaci unose u sistem - da bi bili obrađeni i da bi se iz sistema dobile informacije.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET