Prodaja prava medijskog prikazivanja | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Prodaja prava medijskog prikazivanja". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA
FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO
PRODAJA PRAVA MEDIJSKOG PRIKAZIVANJA
Seminarski rad iz predmeta: Upravljanje dogaðajima
Manojla Zrniċ IvanaLizdek
12/10
decembar, 2011. Banjaluka
Sadržaj
Uvod 3
Tradicionalizam i sport 4
Razvoj medija i sporta 5
Televizijska prava i sportski biznis 6
Uticaj medija na ugovore u sportu 7
Mreže informativnih kanala 8
Problemi organizovnja javnog sportskog dogaðaja 9
Zaključak 12
Literatura 13
UVOD
Veza izmeðu sporta i televizije je posebna priča i ona se praktično raširila pred očima cjelokupne svjetske javnosti. Dajuċi sebe sredstvima masovnog informisanja, posebno televiziji, sport se pretvorio u zanos, u oduševljenje gotovo četvrtine čovječanstva, a smatra se da više od polovine svjetske populacije nikako nije ravnodušno prema njemu. U isto vrijeme, sport i televizija su ljude usmjeravali ka masovnoj kulturi, u kojoj je sportska aktivnost postala dio životne radosti savremenog čovjeka. Zato se može reċi da je treċim članom pomenute sportsko – televizijske simbioze, pod uticajem fenomena sporta i fenomena čudesne kutije – televizije, postao sportski auditorijum.
Sport je privlačan za TV i njegove gledaoce. Meðutim, sport i TV imaju to što nemaju biznis kompanije – uticaj na masovnu publiku, oličenu u sportskom auditorijumu. Tome se priključuju biznis kompanije kao četvrti član tog simbiotičnog interesnog društva, predstavljene preko sponzora, oglašivača i drugih biznis subjekata, kojima je prijeko potreban sport, televizija i sportski auditorijum. Vlast nad sportskim auditorijumom realno moraju imati sport i SMI (sredstva masovnog informisanja), ali u dosadašnjoj praksi to nije bilo uvijek tako.
Sport (sportski dogaðaj), SMI (posebno televizija), Sportski auditorijum i Sponzori (uslovni naziv za kompanije, koje čine dio industrije sporta), u savremenom marketingu sporta čine simbiozu pod nazivom 4S.
Tradicionalizam i sport
Televizija veċ dugo predstavlja centar pažnje javnosti, pomoċu koje se najbolje, najbrže i najkvalitetnije konstruiše imidž sporta. Meðutim, za samu televiziju, sport predstavlja jedan od najvažnijih programa. Zaista, televizija zauzima centralnu poziciju u medijskom predstavljanju sporta, ali to ne znači da radio i štampa, kao dijelovi SMI, nemaju interes prema sportskoj informaciji, a time indirektnim putem i prema sportskom auditorijumu. Praktično, svi predstavnici SMI predstavljaju podršku sportskom biznisu, ostvarujuċi sopstvene informativne i komercijalne ambicije.
Zbog svog manifestacionog karaktera, odnosno formi manifestovanja, ponekad sekundarnih, ali značajnih uticaja na javnost, smatramo da sport u suštini predstavlja i dio masovne kulture. Neki govore da on po suštini i sadržaju sve više postaje subkultura. Zahvaljujuċi njegovoj vrlo visokoj privlačnosti za posjetioce, on je privlačan i samim SMI, stvari još više podstiču njegove fenomenološke karakteristike, mjerne mas – kulturom i sub – kulturom.
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET