Upravljanje zalihama | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Upravljanje zalihama". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Uvod
Zalihe su uskladisteni materijali koji se koriste da bi olaksali proizvodnju, ili zadovoljili paznju potrosaca. Zalihe se tipicno sastoje od sirovina, nedovrsene proizvodnje i gotovih proizvoda. Zalihe predstavljaju skup ili ukupnu masu robe. Pitanje obima angazovanja sredstava u obliku zaliha materijala svakako je znacajna analiticka kategorija. Ako je na zalihama veca kolicina i vrednost, blokira se i imobilise veci deo kapitala, sto ima negativne posledice na poslovne rezultate. Stvar je u tome da vlasnici kapitala imaju svoju poslovnu filozofiju,logicno zahtevajuci da bas svaki dinar sredstava koji je ulozen u datu firmu- radi za njih. Ukoliko je imobilisan bilo koji deo angazovanog kapitala, on je iskljucen iz funkcije oplodjavanja, a samim tim dolazi do opadanja stope prinosa na angazovani kapital. Ova cinjenica primorava rukovodstvo preduzeca da maksimalno racionalno raspolaze sredstvima koja je neko ulozio i stavio na raspolaganje datom preduzecu.
Ako nema dovoljno zaliha materijala, odnosno elemenata koji se sa njim izjednacuju, lako moze doci doprekida aktivnosti preduzeca, pa i obustave poslovnih procesa. Na taj nacin dolazi do povecanja troskova, i ovo stanje uvodi firmu u velike teskoce koje su cesto nepremostive. Dan Nerada izgubljen je za sva vremena, pa je to jedno od najvecih zala koje moze da zadesi bilo koju savremenu firmu opterecenu velikim fiksnim troskovima.
Vrhunski aksiom je da proizvodni, odnosno poslovni procesi, ne smeju stati ni pod kojim okolnostima. U tim uslovima politika angazovanja sredstava je vrlo komplikovana. Obim sredstava angazovanih u preduzecu mora biti dovoljan da poslovni procesi ne stanu, a u isti mah minimalan u odnosu na stvarne potrebe preduzeca.
Zalihe, dakle sluze za relativno stalan rad unutar preduzeca, uz obezbedjenje usluga kupcima. Zalihe semogu smanjiti cescim kupovanjem manjih kolicina. Medjutim, obrada velikog broja malih porudzbina za distributera i povecanje broja ulaza verovatno bi doveli do opasnih prekida rada. Osim toga, znatno smanjenje zalihe mogu povuci rizik neprihvatljivog odlaganja izvrsenja naloga kupaca.
Kolicine zaliha u preduzecu zavise od trhnickih i ekonomskih faktora. Kao osnovni tehnicki factor pojavljuje se potreba za sigurnoscu u toku procesa proizvodnje ili potrosnje. Osnovni ekonomski factor ogleda se u ekonomicnosti poslovanja. Stepen sigurnosti u poslovanju zahteva drzanje velikih kolicina zaliha materijala na skladistu sto je u suprotnosti sa stepenom ekonomicnosti koji tezi manjem obimu zaliha, jer su one pretpostavka nuznih troskova. Iz navedenog proizilazi da se optimalna kolicina zaliha postize u onom trenutku kad se u jednoj tacki seku linije stepena sigurnosti i stepena ekonomicnosti.
Zalihe su alocirane na razlicitim mestima procesa proizvodnje, ciji tokovi povezuju jedno mesto skladistenja sa drugim. Nivo do koje se zalihe mogu (ponovo) popuniti zavisi od kapaciteta nabavke, a nivo njihova praznjenja od potraznje. Zalihe deluju kao “odbojnik” izmedju razlicitih nivoa potraznje i nabavke.
Zalihe
Donosenje odluke o zalihama zahteva odgovore na pitanja- kada i koliko poruciti. Kako se zalihe smanjuju, menadzment mora da zna na kom nivou zaliha treba da ispostavi novu porudzbinu. Ovaj nivo zaliha se zove tacka (ponovne) porudzbine. Tacka porudzbine od 20 znaci ponovnu porudzbinu kada zalihe padnu na 20 jedinica. Tacka porudzbine treba da uravnotezi razlike manjka (nedostatka) zaliha i troskove viska zaliha.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET