Globalizacija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Globalizacija". Rad ima 8 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.Uvod
Već više vijekova se u transportu i komunikacijama manifestuje fenomen globalizacije. Globalizacija označava dinamično ekonomski,politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta. Riječ globalizacija je postala i najčešće upotrebljavana riječ u ekonomiji na kraju 20. i početkom 21. vijeka. Globalizaciju unapređuje i međunarodna ekonomska saradnja, posebno saradnja između najrazvijenijih zemalja svijeta.
Dostignuća kao što su liberalizacija svjetske trgovine, smanjenje trgovinskih barijera, i usvajanje ekonomske politike koja sadrži deregulaciju i privatizaciju, dovela su do rastuće tržišno-orijentisane globalne ekonomije, i do bitnijeg preokreta u velikom broju zemalja, od državno-planskih ka tržišno orijentisanim ekonomijama.
Globalizacija tržišta je novijeg datuma. Radi se o savremenom procesu koji stvara nove pretpostavke za uspješno poslovanje u međunarodnim okvirima i po kome određene industrije i preduzeća svoju perspektivu rasta i razvoja vide jedino u svjetskim razmjerama.
Globalizacija uključuje potpunu ekonomsku liberalizaciju, to jeste otvaranje vrata krupnom biznisu. Ekonomska globalizacija označava u prvom redu stvaranje i utvrđivanje pravila jedinstvenog svjetskog tržišta sa slobodnim tržištem i podstiče konkurenciju i razvoj. Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste već zarađeni kapital da onemoguće stvaranje konkurenata sa kojima bi morali dijeliti tržište.
2.Globalizacija kao društveno-ekonomski proces
Savremeni talas globalizacije ima ubrzani ritam i u njemu dominira proces sve gušće povezanosti i međuzavisnosti. On je nastao pod uticajem ubrzane tehnološko-informatičke revolucije, usponom sve moćnijih transnacionalnih i nadnacionalnih ekonomskih sila i političkih institucija. Došlo je do formiranja globalnog tržišta i do formiranja svijesti o sve većoj međuzavisnosti. I njom izazvane kompresije prostora i vremena kao i do rasprostiranja istovjetnih formi organizacije života na gotovo cjelokupnom socijalnom prostoru svijeta.
Transnacionalni finansijski kapital je, danas, ključna sila ekonomske integracije svijeta, igra odlučujuću ulogu u procesima ekonomske globalizacije i njime su podređene kako organizovani rad tako i, sve više, nacionalne države. Za transnacionalne kompanije državne granice predstavljaju prepreke koje se lako savladaju. Ograničenja u prometu robe izbjegavaju se proizvodnjom na licu mjesta. Teškoće u prenošenju sredstava otklanjaju se time što se plaćanja obavljaju unutar preduzeća, pa mogu da dobiju proizvoljan osnov. Na isti način se nalaze i najpovoljnija rješenja u pogledu poreskih obaveza i rasterećenja. Danas je veliki dio tog kapitala van kontrole političkih institucija i najmoćnijih država svijeta, i on presudno utiče na preoblikovanje savremenih ekonomskih veza i odnosa.
Odnos industrijskih razvijenih zemalja i zemalja u razvoju na svjetskom tržištu vrlo je nepovoljan za ove posljednje. Međunarodni ekonomski poredak nastao u imperijalizmu zasnovan na podjeli rada između industrijskih proizvođača i proizvođača sirovina, samo je djelimično izmjenjen. Međutim naglim razvojem tehnologije industrijska proizvodnja je znatno nadmašila vrijednost proizvodnje sirovina i omogućila proizvodnju i onih proizvoda za koje dotična zemlja nema prirodnih sirovina. Ovaj razvoj je stvorio ogroman ekonomski jaz između te dvije grupe zemalja, tako da je dovedeno u pitanje normalno funkcionisanje međunarodnih ekonomskih odnosa. Mnoge zemlje bogate prirodnim sirovinama zaostale su zbog industrijske nerazvijenosti. Takve zemlje moraju da uvoze kompletnu tehnologiju iz razvijenih zemalja, čime se neprekidno održava zavisnost.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET