Atrofija | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Atrofija". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
1. UVOD..........................................................................................3
2. METABOLIZAM ĆELIJE.......................................................4
3. ATROFIJA.................................................................................5
4. VRSTE ATROFIJA...................................................................6
4.1. Fiziološka atrofija........................................................................6
4.1.1. Fiziološka lokalna atrofija
4.1.2. Fiziološka opšta atrofija
4.2. Patološka atrofija.........................................................................7
4.2.1. Patološka opšta atrofija
4.2.2. Atrofija usled nedovoljne uhranjenosti ćelija i tkiva
4.2.3. Endokrina atrofija
4.2.4. Patološka lokalna atrofija
4.2.5. Atrofija usled inaktiviteta
4.2.6. Atrofija usled pritiska
4.2.7. Toksična atrofija
4.2.8. Neuropatična atrofija
4.2.9. Idiopatska atrofija
4.2.10. Vaskularna ishemijska atrofija
5. MORFOLOŠKE PROMENE.................................................11
5.1. Mrka atrofija
5.2. Prosta atrofija
5.3. Atrophia granularis
5.4. Osteoporoza
5.5. Atrophia Indurativa et Atrophia Lipomatosa
6. ZAKLJUČAK..........................................................................14
7. LITERATURA.........................................................................15
1. UVOD
Ćelija je osnovna gradivna i funkcionalna jedinica građe svih živih bića osim virusa. Iako je „najmanji član“ velike zajednice koja se naziva organizam, za pravilno funkcionisanje žive ćelije potreban je čitav kompleks unutrašnjih sastojaka koji čini morfološku osnovu ćelijske aktivnosti.
Osnovne funkcije ćelija podrazumevaju rast do određene veličine karakteristične za datu vrstu ćelije, obavljanje određenih funkcija, primanje signala iz spoljašnje sredine i određeni ćelijski odgovor. Život ćelije završava se ili ćelijskom deobom koja daje nove ćelije iste vrste, ili ćelijskom smrću. Svaka vrsta ćelije ima jedinstvenu građu.
Hemijski sastav ćelije se takođe razlikuje, ali zajednički elementi za sve ćelije su biogeni elementi (C, H, N, О, P ,S) koji čine 99% živog tkiva. Prema količini u kojoj su prisutni u ćeliji, biogenic elementi se dele na Makroelemente (О, H, C, N, Ca, S, P, К i dr.) i Mikroelemente (Cu, I, Br, Mn, F, Fe i dr.). Oko 2/ 3 odnosno 60% težine odraslog čoveka čini voda, belančevine zauzimaju oko 17%, masti oko 10%, ugljeni hidrati oko 1-2% i mineralne materije oko 5%. Količina vode u ćelijama čoveka zavisi od starosti, vrste tkiva, metaboličke aktivnosti ćelije, i pola.
2. METABOLIZAM ĆELIJE
U živoj ćeliji se odvija veliki broj hemijskih reakcija. Zbir svih tih procesa, tj. ukupan promet materija i energije naziva se metabolizam ćelije.
Metabolizam ima dva osnovna procesa: anabolizam i katabolizam.
Anabolizam predstavlja sintezu složenih jedinjenja iz prostih uz potrošnju energije. Anabolički procesi su postupci izgradnje složenih od prostih jedinjenja. Jedna od osobina žive ćelije je njena sposobnost da sintetiše belančevine, koje su materijalna osnova života. Belančevine se sintetišu na ribozomima ukoliko je na raspolaganju dovoljna količina aminokiselina. Geni, odnosno molekuli dezoksiribonukleinske kiseline regulišu sintezu belančevina u ćelijama. Kako su svi fermenti po hemijskom sastavu proteini, a osnovnu masu ćelije čine takođe belančevine, proizilazi da su molekuli dezoksiribonukleinske kiseline osnovni regulatori procesa koji se događaju u ćelijama. Osim sinteze belančevina u ćelijama se obavlja i sinteza ugljenih hidrata i masti, i to kako od proizvoda nastalih prethodnim razlaganjem materija unetih hranom, tako i od drugih materija, kao, na primer, od aminokiselina, posje izdvajanja NH2 grupe.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET