Infarkt miokarda | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Infarkt miokarda". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Seminarski rad iz predmeta: “Urgentna medicina”
Tema: “Infarkt miokarda”
Sadržaj:
1. Uvod 3
2. Klinička slika 3
3. Diferencijalna dijagnoza 4
4. Komplikacije 5
5. Lečenje 6
6. Lečenje komplikacija 7
7. Prognoza 9
1. Uvod
Infarkt miokarda je ishemična nekroza jednog lokalizovanog dela miokarda nastao zbog okluzije koronarne arterije usled pojave tromba ili ateromatoznog suženja. Rede se smatra odgovornim kompletna okluzija zbog pločaste proliferacije intime ili zbog krvavljenja. Do pojave infarkta miokarda dolazi i bez potpune okluzije, ako je protok u koronarnim arterijama privremeno smanjen, kao npr. u postoperativnom ili traumatskom šoku, gastrointestinalnim krvavljenjima ili hipotenziji nastaloj iz bilo kojih razloga, ili pak u slučaju dehidratacije. U retkim slučajevima do infarkta dovode i embolične okluzije i luetični aortitis ili akutni vaskulitis.
Lokalizacija i trajanje infarkta zavisi od anatomskog rasporeda krvnih sudova, od mesta sadašnjih i ranijih okluzija i adekvatnog snabdevanja kolateralnim krvotokom. Tromboza se najčešće javlja u prednje descendentnoj grani leve koronarne arterije i to rezultira kao infarkt prednjeg zida leve komore. Okluzija leve cirkumfleksne arterije dovodi do anterolateralnog infarkta. Tromboza desne koronarne arterije dovodi do infarkta zadnjedonjeg dela leve komore.
2. Klinička slika
A. Simptomi:
1. Upozoravajući bol-1/3 bolesnika, promene u slici angine, iznenadni napad atipične angine, ili neobične promene u vezi varenja koje se osećaju u grudnom košu,predhode infarktu miokarda u roku od nekoliko časova, dana ili nekoliko nedelja.2. Bol od infarkta -može da počne i za vreme odmaranja (čak i u snu) ili za vreme aktivnosti. Sličan je anginoznom bolu po lokalizaciji i širenju, ali je daleko jači, ne prestaje sa odmaranjem, brzo se pojačava i na putu maksimalne jačine ne treba do smrti više od nekoliko minuta ili nešto duže.
Glyceryl trinitrat ne pomaže.
Bol traje i satimaako se ne prekine narkoticima i često je nepodnošljiv. Bolesnik se budi u hladnom znoju, oseća slabost i bojažljivost, okreće se,tražeći ugodan položaj. Ne želi da leži mirno.Sledeće tegobe se javljaju same ili udružene:laka glavobolja, sinkopa, dispnea. ortopnea, kašljanje. Otežano disanje,muka i povraćanje ili meteorizam.3. Bezbolni infarkt - u 5-15°/o slučajeva, bol je odsutan ili mali i prikriven je momentalno nastalim komplikacijama, vidljivim akutnim plućnim edemom ili brzim oštećenjem srca, izraženom slabošću, šokom, sinkopom, ili cerebralnom trombozom.
B. Znaci:
Fizikalni znaci su vrlo različiti, a očevidna klinička slika jačine napada nije baš sigurno u korelaciji sa dužinom i lokalizacijom infarkta.1. šok - stanje šoka se opisuje u slučajevima kada je krvni pritisak ispod 80 mm Hg (ili nešto viši, ako je postojala hipertenzija), bleda boja lica, mentalna utučenost, hladna i lepljiva koža, periferna cijanoza, tahikardija ili bradikardija, i slab puls. Šok se javlja samo u teškim napadima (u 8-14% slučajeva). Do šoka dolazi primarno zbog bola, pre nego zbog hemodinamskog efekta infarkta; vidljivo poboljšanje se javlja u roku od 30-60 minuta posle popuštanja bola i ordiniranja kiseonika.2. Nalaz na srcu -kod jakog napada,prvi i drugi srčani ton su oslabljeni, često nejasni pri auskultaciji i nazivaju se tako tzv.”tiktak” kvalitetom. Često se nalazi galopni ritam i proširene vene na vratu. Slikom dominira akutni plućni edem i progredirajuće kongestivno oštećenje. Kod lakšeg napada nalaz prilikom ispitivanja je normalan ili se nalazi oslabljen intenzitet prvog tona ili nizak sistolni krvni pritisak. Perikardijalno trenje se javlja u 20-30% slučajeva između drugog i petog dana; nalaz je često kratkotrajan ili sa prekidima.3. Temperatura-temperatura se ne javlja u napadu (nasuprot akutnom pericarditisu) kao ni za vreme prolongiranog stanja šoka. Obično raste do 37.8 i 39.4° C (100-103°F) ređe do 40.6° C (105° F) u roku od 24 časai održava se 3-7 dana (rede duže).
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET