Njega bolesnika sa bronhalnom astmom | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Njega bolesnika sa bronhalnom astmom". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


MATURSKI RAD
OBLAST: INTERNA MEDICINA
TEMA: NJEGA BOLESNIKA SA
BRONHALNOM ASTMOM
UVOD
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PLUĆA
Pluća se zajdno sa srcem nalaze unutar grudne šupljine, zauzimajući njen najveći dio . Zaštićena su rebrima. Sastoje se od lijevog i desnog plućnog krila. Lijevo plućno krilo ima dva, a desno tri režnja koji se dalje dijele u režnjiće. Izvana su pluća obavijena opnom koja se naziva pleura (porebrica). Unutarnji dio te opne, koji prekriva plućna krila, zove se visceralna pleura (poplućnica ), a vanjski dio koji oblaže stijenku grudnog koša je parijetalna pleura. Pluća su donjim dijelom naslonjena na ošit – mišićnu pregradu koja se nalazi između prsne i trbušne šupljine. Kroz pluća se udahnuti zrak bogat kisikom unosi u krvotok i odatle u sve organe i tkiva našeg tijela. Kroz pluća se zrak bogat ugljičnim dioksidom koji se krvlju doprema iz organa izdiše nazad u atmosferu. Izmjena plinova se vrši u malim mjehurićima promjera 0,3 mm koje nazivamo alveolama. Ima ih oko 150 miliona. To čini površinu kojom dišemo velikom, ali i omogućava veliko isparavanje vode zbog čega je izdahnuti zrak zasićen vodenom parom. Velika respiratorna površina također uzrokuje i veliki gubitak topline tim putem. Svakodnevno udahnemo oko 8 000 litara zraka, a istovremeno kroz naša pluća prođe 10 000 litara krvi. Pluća su puna elastičnog tkiva zbog čega su sklona  stezanju. No, negativni pritisak koji vlada u grudnoj šupljini onemogućava kolaps pluća. Pri rođenju pluća su svijetlo-ružičaste boje, no tijekom života u njima se natalože različite tvari pa su pluća odraslog čovjeka koji živi u gradskoj sredini obično siva. Pluća se opsrkbljuju krvlju bronhalnim arterijama koje svojim tokom u plućima prate to k bronha. Lijeve bronhalne arterije (obično su dvije: gornja i donja) obično polaze od grudne aorte , dok desna bronhalna arterija može različito polaziti (npr. O d gornje lijeve bronhalne arterije, od 3. Stražnje interkostalne arterije). Plućnim krvotokom plućna arterija dovodi vensku (deoksigeniranu) krv iz desne srčane komore u plućnu kapilarnu mrežu, koja se nalazi uz same alveole, i gdje se vrši izmjena plinova, te se sada arterijska (oksigenirana) krv odvodi u lijevu pretkomoru plućnim venama. Osim izmjene plinova pluća sudjeluju u drugim za život važnim funkcijama kao što su npr.: reguliranje acidobazne ravnoteže u tijelu, reguliranje tjelesne temperature, konvertiraju angiotenzin I u angiotenzin II, izlučivanje nekih štetnih tvari iz organizma, filtrira manje krvne ugurške iz vena, fizički štiti srce od naglih pokreta. Volumen pluća i ukupna površina alveola na kojoj se može izvršiti izmjena plinova su znatno veće od onih koje zadovoljavaju potrebe organizma u mirovanju. Taj rezervni volumen se koristi kod tjelesnog napora.
BOLESTI DIŠNOG SISTEMA
Dišni sistem je u neprekidnom kontaktu sa okolinom. Kroz njega zrakom ulaze razne čestice, pa je kao takav jako osjetljiv na bolesti. Najčešće bolesti su:
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET