Vitalni znaci | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Vitalni znaci". Rad ima 17 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

POLJOPRIVREDNA I MEDICINSKA ŠKOLA
BIJELJINA
ZAVRŠNI RAD
TEMA : VITALNI ZNACI
Bijeljina, mart 2013.
SADRŽAJ:
UVOD
Vitalni znaci su odraz životnih funkcija u organizmu i izmjene materije i energije. U stalnom su uzajamnom odnosu i zavisnosti i vjerni su pokazatelji opšteg stanja organizma. to su znaci koji nam pokazuju da li je neko živ ili mrtav, ako je živ u kakvom je pak stanju.
Najvažniji vitalni znaci su :
- tjelesna temperatura
- puls
- disanje
- krvni pritisak
U ovom radu biće govora o svakom vitalnom znaku posebno i njegovim odredjenim karakteristikama. Navešćemo i jednu metodu provijeravanja vitalnih znakova u slučaju neke nesreće.
1. VITALNI ZNACI
Vitalni znakovi su mijere raznih fizioloških stanja, koriste se kako bi se procijenile najosnovnije tjelesne funkcije. Vitalni znaci su bitan dio provijere, jer na taj način odredjujemo da li je pacijent živ ili mrtav, ako je živ u kojem je stanju njegov organizam. Čin provijeravanja i uzimanja vitalnih znakova podrazumijeva snimanje i provijeravanja tjelesne temperature, puls, krvni pritisak i disanje. Vitalni znaci se često razlikuju po dobi i starosti pacijenta.
1.1. Tjelesna temperatura
Temperatura tijela održava se kod zdravog čovijeka, bez obzira na promijene u okolini, u uskim granicama od 36,4 ºC do 37 ºC. Izvor tjelesne topline su hemijski procesi u organizmu. Najviše topline svojim radom stvaraju mišići i jetra. Centar za regulaciju tjelesne temperature nalazi se u hipotalamusu, on djeluje kao termostat tj. upravlja produkcijom i izdavanjem tjelesne toplote. U toku dana temperatura varira tako da najniže vrijednosti poprima u noći i pred zoru, a najviše vrijednosti su kano popodne i navečer.
Mjerenje se vrši na više načina :
1. Aksilarno mijerenje tj, mijerenje koje se najviše koristi, kada se toplomijer stavlja ispod pazuha. Mjerenje da bi bilo validno i tačno treba da traje od 5-10 minuta. Prilikom tog mijerenja prosiječna i normalna temperatura je 36.0 ºC - 37.2 ºC.
Postupak prilikom ovog mijerenja je sledeći. Staviti toplomjer u aksilu tako da spremište žive sa svih strana bude pokriveno, uputiti pacijenta da rukom pridržava toplomjer i da ruku usmjeri prema suprotnom ramenu, temperaturu uvijek mjeriti u istoj aksili.
2. Oralno mijerenje predstavlja vrstu mijerenja kada pacijent drži toplomijer u ustima. Prilikom mijerenja prvo moramo da provijerimo da li je pacijent u posljednjih 15 minuta, jeo, pio ili pušio cigarete, ili da li se možda u posljednjih 45 minuta kupao. Kada smo to sve provijerili pristupamo mijerenju, stavljamo pacijentu toplomijer u usnu šupljinu u područje toplinskih džepova. Mjerenje da bi bilo validno treba da traje izmedju 8-9 minuta, i prilikom mijerenja normalna tjelesna temperatura je 36.5 ºC - 37.5 ºC.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET