Istorija matematike | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Istorija matematike". Rad ima 24 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SADRŽAJ:
MATEMATIKA MESOPOTAMIJE 1
OSTACI STAROG VAVILONA 1
SISTEMI I ZAPISI BROJEVA 1
NAČIN NA KOJI SU RAČUNALI 2
ARITMETIKA I GEOMETRIJA 3
MATEMATIKA STAROG EGIPTA 3
PAPIRUS 4
NAČIN NA KOJI SU RAČUNALI EGIPĆANI 5
SABIRANJE I ODUZIMANJE 6
MNOŽENJE I DELJENJE 7
RAZLOMCI 9
GEOMETRIJA 10
ALGEBRA 11
MATEMATIKA DREVNE KINE 12
LEGENDA O LO ŠU 13
KINESKI BROJEVI 14
NAJVAŽNIJA DOSTIGNUĆA 15
MATEMATIČARI DREVNE KINE 16
STAROINDIJSKA MATEMATIKA 17
POČECI RAZVOJA MATEMATIKE 17
NAČIN NA KOJI SU RAČUNALI 18
NAJVAŽNIJA DOSTIGNUĆA 19
STAROINDIJSKI MATEMATIČARI 19
ARAPSKI DOPRINOS MATEMATICI 21
ARAPSKI BROJEVI 22
LITERATURA 23
MATEMATIKA MESOPOTAMIJE
OSTACI STAROG VAVILONA
Mes opotamija, pod ručje između i oko Eufrata i Tigrisa, bila je kol ijevka nekoliko najstarijih kultura. Govoreći o matematici stare Mes opotamije predrazumijevamo ostavštinu Sumerana, Babilonaca, Asiraca, Akađana, Kaldejaca i drugih naroda koji su u pojedinim razdobljima živjeli na dij elovima tog područja. Takođe se često izraz „vavilonski“ koristi kao sinonim za „mesopotamski“.
Većina najranijih velikih civilizacija nastala je uz velike rijeke. One su omogućile navodnjavanje i time razvoj poljoprivrede i stočarstva. Osim toga, velike su rijeke redovno u svojim donjim tokovima smirenije, polaganije i dovoljno široke da bi omogućile i plovidb u te time povezale pojedina previše izolovana naselja u veće cjeline, a to je bio i uslov za stvara nje većih država kao upravnih cjelina . Takve cjeline su onda razvijale svoju kulturu i civilizaciju, svaka na sebi svojstven način, u zavisnosti od okolnosti, na osnovu rasnih i drugih karakteristika plemena i naroda, podneblja, prirodnih bogatstava područja itd.
SISTEMI I ZAPISI BROJEVA
Pismo te kulture bilo je primitivno slikovno pismo, ali je ono već vrlo rano postalo veoma stilizovano, poprimivši oblik nazvan klinasto pismo, zbog običaja urezivanja znakova pomoću klina u pločice od meke gline koje su kasnije pečene na suncu. Sredinom 19. vijeka dešifrovamo je klinasto pismo. Nađeni se tekstovi relativno lako čitaju, a klinasto je pismo nekad bilo „standardno“ od Vavilona do Persije.
Vavilonci su za prikazivanje brojeva koristili heksadecimalni broj ni sistem – sistem s bazom šezdeset. To je bio prvi sistem u kojem je jedan te isti znak, mogao označavati različite brojeve već prema mijestu, odnosno prema poziciji koju zauzima. Vavilonci nisu imali šezdeset različitih znakova za brojeve od 0 do 59, već su svaki takav broj ispisali sa samo dvije vrste znak ova: po jedan vertikalni, uski za svaku jedinicu i po jedan tupi za svaku deseticu, drugim rij ečima, pojedine znakove heksadecimalnog sistema su ispisivali aditivno u dekadnom_sistemu.
S priličnom se sigurnošću može utvrditi da je glavni, iako ne i jedini, razlog što su Vavilonci prihvatili heksadecimalni sistem bio u njihovim vrlo razvijenim astronomskim istraživanjima . Vavilonski kalendar je još u drugoj polovini 3. vij eka prije n. e. dijelio godinu na dvanaest mj eseci po trideset dana, tj. računao s godinom od 360 dana (što je šest puta šezdeset); potrebne korekcije uvodile su se uklapanjem trinaestog mjeseca u (njihovim) „prestupnim“ godinama. Upoređujući to s našim kalendarom s mjesecima promenjive dužine i svakom četvrtom prestupnom godinom, možemo se zapitati koji je kalendar bolji.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET