Nikomedova konhoida | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Nikomedova konhoida". Rad ima 10 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

 UNIVERZITET U NOVOM SADU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
DEPARTMAN ZA
MATEMATIKU I INFORMATIKU
Nikomedova konhoida
(Seminarski rad A)
Dr. Nevena Pusic Ana Toplak
Novi Sad, 2010
Sadržaj:
1.0.Uvod…………………………………………………………...3
2.0.O Nikomedu…………………………………………………...4
3.0. Nikomedova konhoida………………………………………..6
3.1. Opste o Nikomedovoj konhoidi…………….…….6
3.2. Nikomedova konhoida kao projekcija prostorne krive 4. reda 1. vrste…………………………………...7
3.3. Konstrukcija Nikomedove konhoide…...…...…… 8
3.4. Formule……………………………………………9
4.0. Tangente Nikomedove konhoide……………………….…...10
5.0. Duplikacija kocke…..……………………………………….11
6.0.Trisekcija ugla……………………………………….……….13
7.0. Literatura……………………………………………….……16
1.0. Uvod
Analitička geometrija predstavlja izučavanje geometrije korišćenjem principa algebre. Geometrijske likove posmatra u dvodimenzionalnom ili trodimenzionalnom Dekartovom koordinatnom sistemu i predstavlja ih algebarskim jednacinama. Drugim rečima, ona definiše geometrijske oblike na numerički način, i iz takve reprezentacije izdvaja numeričke informacije. Numerički rezultat može biti vektor ili geometrijski lik. Postoje mišljenja da je pojavom analitičke geometrije započeta moderna matematika.
Matematika je jedna od najstarijih nauka koja je poznata od kad postoje istorija i pismenost. Verovatno je nastala iz svakodnevnih potreba za brojanjem i prebrojavanjem, kao i iz potrebe za merenjem i uporedjvanjem prostornih odnosa. Tokom hiljada godina svog razvoja, matematika je nadrasla svoje izvore, tako da se danas tesko moze dati njena potpuna definicija. Jedna njena, mada nedovoljna, definicija, matematiku oznacava kao nauku o formalnim odnosima svih vrsta.
Da bi se došlo do odgovora na pitanje „sta je matematika?“ najbolje je posvetiti se njenom izucavanju. Osnovna znanja matematike su bila poznata jos u najdaljoj proslosti.
Na prvim pisanim izvorima – mesopotamijskim glinenim tablicama i egipatskim papirusima, od kojih neki poticu cak od tri hiljade godina pre nove ere, nalaze se opisi osnovnih aritmetickih pravila za rešavanje nekih racunskih problema i neka geometrijska
znanja, uglavnom vezana za gradevinske i poljoprivredne radove.
Svoj prvi procvat, matematika u antickoj Grckoj. Kako su bili sposobni
Grcka tradicija istice mnoge koji su doprineli razvoju matematike kao nauke od kojih su neki Tales, Pitagora, Aristotel i mnogi drugi. Ne manje vazno mesto u razvoju matematike doprineo je grcki matematicar Nikomed ciji ce rad i delo biti prezentovano u ovom seminarskom radu.
Nikomed se kao i svi ostali starogrcki matematicari bavio resavanjem osnovnih matematickih problema koji se ogledaju u resavanju :
Kvadrature kruga (ovaj problem se vezuje za recenicu: Konstruisati kvadrat iste povrsine kao dati krug);
Trisekcije ugla (problem podele ugla sestarom i lenjirom na tri jednaka dela);
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET