Tolerancije dužinskih mjera | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tolerancije dužinskih mjera". Rad ima 9 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

1.0.Uvod
Dozvoljena odstupanja mjera, oblika i položaja površina mašinskih djelova nazivaju se tolerancije. Apsolutna tačnost dimenzija i oblika mašinskih dijelova, ne samo da nije moguća, nego nije niti nužno potrebna za pravilnu upotrebu mašine. Ponekad mjere i oblici dopuštaju veća, a nekad manja odstupanja. Izbor pravilnog stepena tačnosti pojedinih dimenzija i oblika dijelova mašine je zadatak konstruktora, koji mora uskladiti zahtjeve funkcionalnosti mašinskih dijelova sa ekonomičnošću izrade. Pri izboru, konstruktor mora poštovati funkciju, za koju je pojedini dio namijenjen, mogućnost izrade, kontrole i montaže, te zahtjeve ekonomičnosti. 
Dozvoljena odstupanja kod mašinskih dijelova se odnose na:
• tolerancije dužinskih mjera
• tolerancije oblika i položaja površina mašinskih dijelova
• tolerancije kvaliteta površina mašinskih dijelova
2.0.Tolerancije dužinskih mjera
Da bi se izbjegla proizvoljnost u izboru brojčanih vrijednosti dozvoljenih odstupanja dužinskih mjera,razrađeni su i standardizovani sistemi tolerancija koji obuhvataju sistematizovane podatke o veličinama dozvoljenih odstupanja.Najširu primjenu u svijetu ima ISO sistem tolerancija dužinskih mjera,koji sadrži principe na osnovu kojih su određeni nizovi dozvoljenih odstupanja za razne stepene tačnosti i za razne vrste naleganja pojedinih dijelova u sklopovima.
Sistem tolerancija dužinskih mjera razrađen je uglavnom za mjere mašinskih dijelova kružnog presjeka,ali se može koristiti i za bilo koje druge dužinske mjere.Ovaj sistem predviđa posebne tolerancije za spoljašnje,a posebne za unutrašnje mjere.Mjere koje nisu ni spoljašnje ni unutrašnje nazivaju se neodređene mjere.
Slika.1.Spoljašnje mjere S,unutrašnje mjere U i neodređene mjere N.
Na sl.2. prikazane su osnovne veličine tolerancija dužinskih mjera i odstupanja za mjere dijelova kružnog presjeka.
Stvarna mjera je ona mjera koja se utvrdi mjerenjem na izrađenom mašinskom dijelu.
Granične mjere su dvije propisane mjere između kojih se mora nalaziti stvarna mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.
Granična gornja mjera – najveća mjera je najveća dozvoljena mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.
Donja granična mjera – najmanja mjera je najmanja dozvoljena mjera ispravno izrađenog mašinskog dijela.
Nazivna mjera – nominalna mjera d,D je ona mjera koja služi kao osnovna za definisanje graničnih mjera i odstupanja.Nazivna mjera najčešće odgovara nizu standardnih brojeva.Ona u opštem slučaju leži izvan oblasti ograničene maksimalnom i minimalnom mjerom,to jest ona ne predstavlja željenu mjeru.
Odstupanje a,A je algebarska razlika između neke određene mjere i nazivne mjere.
Gornje odstupanje je algebarska razlika gornje granične mjere i odgovarajuće nazivne mjere.
Donje odstupanje je algebarska razlika donje granične mjere i odgovarajuće nazivne mjere.
Stvarno odstupanje je algebarska razlika stvarne i nazivne mjere
Tolerancija je razlika između gornje i donje granične mjere,odnosno algebarske razlike gornjeg i donjeg odstupanja.Za spoljašnje mjere označava se sa ,a za unutrašnje sa .
gdje je :
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET