Terorizam - rat u kontinuitetu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Terorizam - rat u kontinuitetu". Rad ima 24 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

TERORIZAM – RAT U KONTINUITETU
Uvod
Savremeni međunarodni terorizam je u stalnom porastu bez obzira na sve organizovanije suprotstavljanje međunarodne zajednice i na mere koje se preduzimaju radi njegovog suzbijanja. Zahvaljujući činiocima koji ga generišu, međunarodni terorizam se obnavlja i usavršava na sve višem tehničko-tehnološkom nivou, a efikasnost mu se konstantno povećava. Uz stalnu primenu novih, različitih metoda i oblika delovanja, međunarodnim terorizmom (pa i nacionalističkim – lokalnim oblicima terorizma) postižu se, naizgled, potpuno suprotni efekti: očekuje se da će se problemi koji su izazvali terorizam rešiti većom demokratizacijom, ublažavanjem ili uklanjanjem socijalno-političkih uzroka koji vode ka njegovom obnavljanju, ali i da se pojačanom represijom, gušenjem osnovnih građanskih prava ili uvođenjem vanrednog stanja (uvođenje državnog terorizma protiv terorizma) može otkloniti terorizam. U prvom slučaju, ukoliko primoraju vlast na demokratizaciju uslova života u jednom društvu i na rešavanje pojedinih pitanja za koja su teroristi zainteresovani, oni postižu, delimično ili potpuno, ciljeve svoje aktivnosti. U drugom slučaju, ukoliko se politička reakcija države ispolji kroz pojačanu kontrolu i prinudu, narušiće se međunarodni ugled zemlje i moguće je njeno izolovanje u međunarodnoj zajednici, što je, takođe, ostvarenje dela ciljeva planera terorizma. U tom slučaju, teroristička aktivnost u takvoj zemlji, posebno ako stratezi terorizma uspeju da pred svetskim javnim mnjenjem zamene uzroke i posledice, dobija privid borbe za progresivnu promenu društva i uslova života svake pojedine individue u tom društvu.
Na osnovu navedenog, jasno je da nosioci terorizma, prvenstveno posredstvom ofanzivne strategije, odnosno terorističke agresije, pokušavaju da od žrtve (objekta napada) iznude političke ustupke. U većini slučajeva, ispoljena teroristička agresija pokreće odbrambeno-zaštitni mehanizam napadnutog objekta, to jest, dolazi do neoružanog i sukcesivno oružanog, a u određenim okolnostima, i masovnog oružanog sukoba između agresora i branioca. Prema tome, terorizam nije samo najgrublji oblik nasilja, kako se smatra i terminološki označava, već planski, sveobuhvatan i kontinuirani sukob, najčešće između država i pojedinih ili grupa država protiv šire organizovane terorističke organizacije, u kome napadač, usklađenim neoružanim delatnostima i oružanim aktivnostima, nastoji da kod napadnutog izazove strah zbog kojeg će ovaj pristati na političke ustupke, odnosno na potčinjavanje svoje volje napadaču.
Iako je terorizam kao društvena pojava nastao davno, za savremena razmatranja su značajna tri perioda: (1) “liberalni” – nepodržavljeni terorizam sedamdesetih godina XX veka; (2) terorizam na kraju XX veka i na početku XXI veka i (3) bujanje islamskog terorizma
“Liberalni” – nepodržavljeni terorizam
U takvoj političkoj situaciji, javile su se ideje o prevazilaženju protivrečnosti između slobode odlučivanja i nemoći u odnosu na osnovne uslove ekonomske i političke egzistencije. Mlada generacija, koja je, u uslovima korupcije, manipulisanja ljudima, političkog voluntarizma i pojačane represije državnih organa, izgubila poverenje u politički sistem i ličnost koja mu je bila na čelu, okrenula se nasilnim metodama iznuđivanja rešenja koja joj pogoduju. Tada je u ekstremnim delovima društva, ekonomski najugroženijim, ali i među populacijom mlađih uzrasta, počela da se javlja dilema (veoma često su je nametali strani planeri terorističkih aktivnosti – strane obaveštajne službe ili multinacionalni činioci sile i moći) da li i koliko su nosioci vlasti u sopstvenoj sredini legitimni, odnosno da li deluju za sopstvenu ili društvenu dobrobit.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET