Tvorba imenica | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Tvorba imenica". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

SADRŽAJ
1. Uvod……………………………………………………………………………………2
2. Tvorba riječi – općenito……………………………………………………………….2
3. Imenice…………………………………………………………………………………5
4. Tvorba imenica…………………………………………………………………………5
5. Zaključak………………………………………………………………………………14
6. Literatura………………………………………………………………………………15
1. Uvod
U ovom radu ću pisati o tvorbi imenica. U jeziku se promjena oblika riječi po kojoj dobivamo nove riječi naziva tvorba riječi.
Imenice se tvore na različite načine, što ću nadalje i objasniti.
2. Tvorba riječi – općenito
Tvorba riječi je dio gramatike koji proučava načine kojima na osnovi dosadašnjih riječi nastaju nove. Sve riječi kojima je postanak sa gledišta suvremenog jezika nejasan, nazivaju se netvorbene riječi. Naziv netvorbena riječ označuje one riječi koje tvorbeno ne možemo rastavljati na manje dijelove.
Netvorbene riječi su i one riječi kojima možemo naslutiti jedan dio, ako je drugi nejasan, npr. pridjevi glomazan, jasan, kivan, nujan, prazan, prijesan, udoban, sitan… Netvorbene su riječi iako imaju zajednički dio (-an). Kad taj dio odbacimo, dio koji ostaje, nije jasan onako kao što je u jadan, pametan, željan.
U tvorbi riječi sudjeluju sve morfološke veze. Tvorenica koja pritom nastaje može pripadati istoj morfološkoj vrsti, ali i ne mora. Tako od glagola nastaju glagoli, npr. od pisati – dopisati, ispisati, napisati, opisati, otpisati, potpisati, prepisati, pripisati, propisati itd. Od imenica nastaju imenice; cvijet – cvjetić, cvijeće…
IZVOĐENJE je takav način tvorbe u kojoj nova riječ nastaje na osnovi jedne riječi tako da se iza osnove dodaju nove jedinice koje same nisu riječ ni njezina osnova.
Budući da za onoga tko je sretan, kažemo sretnik, odnosno da sretnik znači – sretan čovjek, postanak te riječi prikazujemo ovako:
osnova + dodatak > nova riječ
sretn- + -ik > sretnik
U tvorbi riječi postoje sufiksalna tvorba i prefikasalna.
SUFIKS je dodatak koji se u tvorbi novih riječi dodaje iza osnove ( niz glasova zajedničkih osnovnoj riječi i tvorenici), a sam nije riječ ni njezina osnova. Riječ nastala od osnove i sufiksa zove se izvedena riječ ili izvedenica, a takav način tvorbe izvođenje ili sufiksalna tvorba.
osnova sufiks
star -ac starac
mlad -ost mladost
PREFIKS je prijedlog i niječnica ne kao tvorbena jedinica ispred riječi. Naziva se još i predmetak. Takav način tvorbe se zove prefiksalna tvorba.
Kao prefiksi dolaze prijedlozi: bez, do, iz, mimo, na, nad, o, od, pod, pred, pri, s, uz, za. Niječnica ne i prefiksalne jedinice koje ne dolaze kao samostalne riječi: pa-, pra-, pre-, pro-, raz-, su-. Zbog toga su prefiksi u većini samostalne riječi, prefiksalnu tvorbu ubrajamo u slaganje.
zamirisati znači početi mirisati
nahvatiti - II - dovoljno uhvatiti
Često se prefiksalna tvorba udružuje sa sufiksalnom, tj. na osnovu se istodobno dodaje i prefiks i sufiks.
more > primorje
glava > uzglavlje
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET