Prilozi Marina Držića | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Prilozi Marina Držića". Rad ima 20 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
ODJEL ZA HUMANISTIČKE ZNANOSTI
ODSJEK ZA KROATISTIKU
PROLOZI MARINA DRŽIĆA
(SEMINARSKI RAD)
Kolegij: Hrvatska renesansna književnost
Smjer: Hrvatski jezik i književnost
Pula, 5. lipnja, 2008.
Sadržaj:
Uvod
Nastup Marina Držića na dubrovačkoj sceni bio je iznenadan i žestok, a nije ga se moglo usporediti ni s kojim književnim prethodnikom. Većinu je svojih djela napisao u šestom desetljeću 16. st., a dobar dio svog spisateljskog vremena proveo je omražen od mnogih svojih sugrađana i optužen za plagijat.
S tim svojim neprijateljima Držić se često obračunavao putem svojih književnih djela, a to je posebno vidljivo u njegovim poslanicama i prolozima te posveti jedine knjige koju je izdao Pjesni ujedno stavljene s mnozim drugim lijepim stvarmi. Osim obračunavanja s protivnicima, iz Držićevih se prologa mogu iščitati i njegovi politički stavovi te njegova poetika i filozofija, a upravo je to cilj ovog seminara.
Kako je takvo iščitavanje usko vezano uz život dubrovačkog pisca, nakon uvodnog dijela iznesen je životopis Marina Držića u kratkim crtama, a potom su napisani sadržaji prologa o kojima će se u ovom seminarskom radu pisati, a to su prolozi Tirene, Dunda Maroja, Skupa i Grižule.
Nakon sadržaja u seminaru se nastavlja s analizom prologa, a prvo o čemu se govori jest zbiljski i zamišljeni svijet koji se na sceni sukobljava, izmjenjuje ili miješa.
Držić prologe koristi i za rješavanje osobnih sukoba s neistomišljenicima što se može prepoznati u Tireni i Dundu Maroju, a u seminarskom radu je uspoređeno s posvetom njegovoj jedinoj izdanoj knjizi (Marin Držić svojim prijateljem).
Držićevi politički stavovi bili su svakako neprihvatljivi za dubrovačku oligarhiju, njegovo neslaganje s njima kulminiralo je pisanjem urotničkih pisama Cosimu I. Mediciju, a svi ti podaci bacaju svjetlo i na tumačenje Držićevih djela, napose prologa.
Držićevi provokativni stavovi često se mogu pravilno iščitati tek poznavanjem njegovih urotničkih namjera budući da se Držić služio metaforičkim jezikom pišući o Njarnjas-gradu te ljudima nazbilj i ljudima nahvao.
Rasprava u seminarskom radu završava se problematiziranjem Njarnjas-grada i liberte u Dubrovniku.
Prolozi Marina Držića
O Marinu Držiću
Od 1545. godine Držić je ponovo u Dubrovniku, a iste godine ga dubrovačka vlast dodjeljuje austrijskom grofu Christophu Rogendorphu, kako bi mu pravio društvo (grof je zbog neslaganja s dvorom napustio Beč) i bio njegov komornik. Nakon što se grof pomirio s dvorom prati ga u Beč, gdje ga napušta i vraća se u Dubrovnik. Grof se ponovo posvađao s dvorom i odlučio prijeći k Turcima, Držić mu se opet pridružuje, ali ovoga puta kao tumač, te s njim odlazi u Carigrad, no već u siječnju 1547. vraća se u Dubrovnik.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET