Ljubmir, pripovijest pastijerska | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Ljubmir, pripovijest pastijerska". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet u Osijeku
Odsjek za hrvatski jezik i književnost
O Zlatirićevu «Ljubmiru, pripovijesti pastijerskoj»
Seminarski rad iz Stare hrvatske književnosti, 1
Studijska grupa: Hrvatski jezik i književnost i Njemački jezik i književnost
Datum: 21.siječnja 2010
Sadržaj
1.Uvod.......................................................................................3
2.Dinko Zlatarić: Životopis i književni opus.............................4
3. «Ljubmir» - sadržaj.................................................................7
4.O djelu i njegovim značajkama...............................................11
5. Žanrovsko određenje djela.....................................................13
6.Zaključak................................................................................14
7.Literatura.................................................................................15
1.Uvod
Dominko (Dinko) Zlatarić bio je najbolji dubrovački prevoditelj 16. stoljeća i pjesnik koji je novim temama, i originalnošću u obradi starih, najavljivao dolazak nove književne epohe.
Središnji dio njegova opusa temelji na prijevodima, djelima koja je prevodio s tri, njemu poznata, strana jezika: grčkog, latinskog i talijanskog, te ih objavio tiskom.
2. Dinko Zlatarić
Stekavši osnovno obrazovanje, pošto je kao pučanin dobio stipendiju od 30 zlatnih škuda koja se obično davala dubrovačkim mladićima, pošao je na studij u Padovu gdje je učio filozofiju i medicinu. Na sveučilištu u Padovi postojala su dva odsjeka: prvi pravni «iuristarum», a drugi « artistarum» koji je obuhvaćao ostale discipline, poput filozofije i medicine. Zlatarić je zaista stekao solidno obrazovanje, što nam pokazuje i njegov književni rad, te vrlo dobro poznavanje talijanskog, grčkog i latinskog jezika, a potvrđuje i izbor za rektora na Padovanskom sveučilištu, koji pretpostavljamo, nije došao slučajno. Dužnosti, privilegije, počasti padovanskih rektora dobro su poznate. Za rektora i jednog i drugog odsjeka obično su se birale «odlične osobe, plemenita roda učene i bogate.» (Franičević, 1983: 653, 654)
Zlatarić nije bio plemenita roda, njegov je otac imao dosta posjeda, ali se nije moglo reći da je bio bogat. Tako je «plemić» Dinko Zlatarić postao rektor slavnog sveučilišta gospode filozofa i medicinara, pošto je svečano izjavio da je navršio 24 godine, što je bilo preduvjet za izbor. Međutim, kako znamo godinu rođenja, i datum izbora: 2.kolovoza 1579, Dinko tada nije mogao imati nikako više od 21 godinu.
U godini njegova rektorovanja, nastale su velike opreke između đaka njemačke i francuske narodnosti, povodom čega se čitavo đaštvo podijelilo u dva tabora. Biskupa dočekaše s uvredama, gradskog činovnika ubiše. Dinko Zlatarić uspijeva utišati svojom blagošću i ugledom tu bunu, te je njemu u čast podignuta spomen ploča na sveučilištu u Padovi 1580.godine. Natpis na ploči kaže da je on «svojim ugledom i nastojanjem gotovo uništenoj rektorskoj časti vratio stari sjaj», te potvrđuje da je bio poznat i istaknut u padovanskim sveučilišnim krugovima. Iste godine postao je i zlatnim vitezom.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET