Kubanska raketna kriza | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kubanska raketna kriza". Rad ima 31 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

UNIVERZITET U SARAJEVU
FAKULTET ZA KRIMINALISTIKU, KRIMINOLOGIJU I SIGURNOSNE STUDIJE
SEMINARSKI RAD
TEMA: KUBANSKA KRIZA
Sarajevo, decembar 2011. godine
UVOD
Kubanska kriza je bila krajnje ozbiljna konfrontacija između SAD-a i SSSR-a 1962. godine. Kriza je otvorena pokušajem stacioniranja sovjetskih nuklearnih raketa na Kubi. Smatra se vrhuncem i istovremenoprekretnicom u povijesti hladnog rata. Nikada prije toga u povijesti svijeta atomski rat nije bio toliko vjerovatan kao u tim danima. Nuklearne rakete za koje se očekivalo da će biti lansirane svakog trena ugrozile su opstanak svijeta kao nikad prije u ljudskoj povijesti.
Tih nekoliko dana burnog oktobar 1962. američki i sovjetsk i vođe preuzeli su ulogu Boga. U najsirovijem smislu odlučivalo se hoće li avantura koju je započeo naš davni predak, povlačeći se iz šume u svoju prvu spilju, biti ovdje okončana ili ne.
Sovjetski je Savez na otoku instalirao brojne raketne baze. Sjedinjene su Države reagirale bez oklijevanja uvodeći pomorsku blokadu Kube. Rusi su u zadnjem trenutku odustali od probijanja blokade, da bi na kraju pristali na uklanjane baza. Godine 1989. odnosi sa SAD-om su se nešto popravili pa su Američke tvrtke počele uvelike ulagati u havanske poslove, a hiljade bogatih turista željele su osjetiti ćud kubanske elegancije i d ekadencije. Rezolucija ove krize potvrđuje nam kako danas ipak živimo u jednom stabilnijem svijetu.
Kubanska kriza - Vrhunac Hladnog rata
Sukob između SAD-a i tadašnjeg SSSR-a poznat kao Kubanska raketna kriza bio je najopasniji korak prema istrebljenju ljudske vrste. Nuklearne rakete za koje se očekivalo da će biti lansirane svakog trena ugrozile su opstanak svijeta kao nikad prije u ljudskoj povijesti. Tih nekoliko dana kobnog listopada 1962. američki i sovjetski vođe preuzeli su ulogu Boga. 
U najsirovijem smislu odlučivalo se hoće li avantura koju je započeo naš davni predak, povlačeći se iz šume u svoju prvu spilju, biti ovdje okončana ili ne.Nakon drugog svjetskog rata SAD i SSSR postali su ljuti protivnici u utrci naoružavanja poznatoj kao hladni rat.
Unatoč činjenici da su obje države bile na strani sila pobjednica, tenzije su se počele pojavljivati već po završetku rata. Došlo je do podjele teritorija po političkom utjecaju.
Dvije svjetske super sile bile su različite prije svega po ideologijama.
SAD je propagirao kapitalizam, dok je SSSR zagovarao komunizam i marksizam.
Sukladno različitim ideološkim stajalištima, cijeli svijet se priklonio jednom od dva suprostavljena vojna bloka. Većina zapadnih država uz SAD bili su članovi Sjeverno-atlantskog saveza ili NATO pakta. Države koje su bile uz SSSR, mahom Istočna Europa, tvorili su Varšavski pakt.
Unatoč činjenici da su najmoćnije države svijeta izabrale strane, nije sasvim točn o da su postojala samo 2 pakta. Grupiranjem u vojne saveze pojavila se i alternativa poznata kao "Savez Nesvrstanih" kojeg je osnovao Josip Broz Tito, a bivša Jugoslavija postala je vodeća snaga treće opcije. Nesvrstanima su se priključivale države koje nisu htjele birati između NATO i Varšavskog pakta. Unatoč oslabljivanju saveza nakon raspada države osnivača - Jugoslavije, "Nesvrstani" danas broje 118  država članica. Za potpuno razumijevanje Kubanske krize morat ćemo analizirati tadašnje tre nutačno stanje u četiri države. Države koje su bile glavni protagonisti krize su: SAD, SSSR, Kuba i Turska.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET