Sarajevo u osmanskom periodu | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sarajevo u osmanskom periodu ". Rad ima 32 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.


Sarajevo u osmanskom periodu
Maturski rad
[Pick the date]
1) UVOD- DOLAZAK OSMANLIJA I OSNIVANJE KASABE
Osmanlijskim osvajanjem nastale su doboke promjene u položaju, prirodi i ulozi gradova na tom području. Tokom XVI stoljeća Balkan je predstavljao ogromno jedinstveno ekonomsko i carinsko područje, na kome su se i pored čestih ratova razvijali gradovi, u kojima je cvjetalo zanatstvo i trgovina.
Sarajevo su kao grad – šeher, počeli graditi Turci u XV i XVI stoljeću, učinivši ga glavnim centrom uprave, obrta i trgovine te blizu 100 godina polaznom tačkom daljih osvajanja. Kada su Turci-Osmanlije osvojili to područje sredinom XVI stoljeća, zatekli su zapuštena odnosno opustošena područja, usljed stalnih međusobnih sukoba domaćih feudalaca, kao i sukoba sa Turcima, koji su povremeno napadali ova područja. Najstariji osmanski defteri donose popise pustih sela i trgova, sa puno podataka o pustošenjima i razaranjima.
Prije dolaska Turaka teritorij današnjeg Sarajeva se nalazio u srednjovjekovnoj župi zvanoj Vrhbosna. Ovu župu prvi put spominje ugarski kralj Bela IV 1244. godine, u svojim službenim dokumentima.
Historijski izvori različito označavaju mjesta gdje su se nalazila naselja ( varoši, trgovi ) na području današnjeg Sarajeva. Neki izvori tvrde da je današnja bijela Tabija na Vratniku nazivana Vrhbosanje, a u istočnom dijelu današnje Baščaršije formirano je Staro Trgovište ili Eski Trg. U blizini današnje Skenderije u srednjovjekovnoj Bosni također je formiran trg koji se nazivao “tornik” ili “utornik”, gdje su uglavnom dobrovački trgovci donosili svoju robu i prodavali je baš toga dana.
Osmanlije su srednjovjekovnu Bosnu, a kasnije područje Hercegovine, osvajali gotovo stotinu godina prije zvaničnog pada Bosanskog kraljevstva. Naime, prije dolaska osmanske vojske, u osvojene zemlje su stizali razni derviški redovi, koji su na miran način približavali islamsku vjeru domicilnom stanovništvu. Od tog pravila Osmanlije nisu odustajale i kada su osvajali srednjovjekovnu Bosnu. Znameniti sultan Mehmed II Fatih pogubio je posljednjeg bosanskog kralja 1463.godine i ta godina se smatra godinom gubitka i nestanka srednjovjekovne bosanske države.
__________________________________________
Potrebno je istaći šta je to Vakuf i Vakufnama. Vakuf je institucija iz kojih je finansirano podizanje ali i kasnije održavanje, vjerskih i svjetovnih objekata u ovom Carstvu. Bogati ljudi obično su ulagali svoja materijalna sredstva u ovu instituciju jer su željeli da ostave trag svoga postojanja podizanjem trajnih vjerskih, kulturnih i sličnih objekata. Vakufi su izdavali Vakufname tj. dokumente ili povelje kojima su regulisali izgradnju i održavanje tih objekata.
U historiji Osmanskog Carstva šesnaesto stoljeće predstavlja vrijeme u kome je to carstvo u usponu, a prilike omogućavale brz razvoj gradova. Tek u vrijeme osmanlijske vladavine nastaju nova gradska naselja, a ona koja su Osmanlije zatekli mijenjaju svoj izgled. Može se argumentovano konstatovati da je period XV i XVI stoljeća period “orijentalno-balkanske urbanizacije “.
Urbano formiranje osmanlijskih naselja počinje podizanjem gradskih objekata koji su u pravilu izdržavani prihodima vakufa, drevnih institucija sa Bliskog istoka. To su u prvom redu bile džamije, medrese, javne kuhinje, hanovi, mostovi i drugi objekti koji su podizani iz vjerskih i humanitarnih razloga.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET