Sustavi za upravljanje bazama podataka | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Sustavi za upravljanje bazama podataka". Rad ima 15 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
Sadržaj:
1.Uvod.............................................................................................3
2.Baza podataka –općenito o bazi podataka…………….........….3,4
2.1.Vrste baze podataka……………………………………........…4
3.Sustav za upravljanje bazom podataka....................................5,6
Baze otvorenog koda.................................................................6
Komercijalne baze podataka......................................................6
SQL.................................................................................................6
Pvijest SQLa..............................………………...…...............7
SQL server............................................................................8
Verzije………………………...................................................8
MySQL…………….......................................................................8,9
SQLite…………………...............................................................9,10
PostgreSQL...................................................................................10
Access…………………………………............................................11
Oracle 9i... ... ................................................................................11
Olap……………..……………………………...................................12
4.Zaključak…………………………………………..….......…...…....13
5.Literatura………………………………………………........…..…..14
Uvod:
Od samog početka korištenja računala, obrada različitih vrsta podataka, bila je jedan od osnovnih zadataka. Podaci i informacije su postali pokretačka snaga modernog
poslovanja na Zapadu pa i u cijelom svijetu.
Kada želimo imati kvalitetne informacije o svim segmentima našeg poslovnog ili čak i privatnog života najbolje je da na određeni način organiziramo sve podatke koji nam mogu pružiti informacije koje su od velike važnosti u trenutku kada su nam potrebne. Pogotovo se to odnosi na situacije kada u kratkom roku moramo donijeti neku kvalitetnu ili sudbonosnu odluku.
Tada bi bilo najbolje da podaci za svaki pojedini element budu organizirani tako da se mogu smjestiti u tablice sa istovrsnim zaglavljem. Može, a vrlo često i mora biti
više tablica koje bi obuhvatili sve segmente našeg interesa. Svi ti segmenti se
nerijetko zbog svoje prirode moraju organizirati u posebne tablice, a te tablice se mogu povezivati preko određenih zajedničkih elemenata. Skup više tih tablica koje služe jednom zajedničkom cilju, skupa sa njihovim veznim elelmentima naziva se bazom podataka. Njihov zajednički cilj se odnosi na nalaženje vrlo brze i uspješne infrormacije o svim događajima koji se događaju unutar jedne cjeline.
Kada pišemo nešto u Wordu, vršimo neke tablične proračune u Exelu u više tablica onda imamo dodir sa bazom podataka. To je u svari pitanje organizacije naših podataka. Ako ispisujemo datoteke u Wordu i smještamo ih po određenim direktorijima na neki način organiziramo bazu podataka.
U slučaju kada naša baza postane toliko komplicirana da nismo više u stanju jednostavno kontrolirati tijek i razvoj podataka potrebno je prijeći na viši stupanj organizacije podataka i početi razmišljati o sustavu za upravljanje bazom
podataka.
Postoji više sustava za rad sa bazama podataka kao što su: DBMS, ACCESS,
FOXPRO, ORACLE, MICROSOFT SQL, DB2, XML,…
BAZA PODATAKA-općenito o bazama podataka
Jednostavno rečeno, BAZA PODATAKA je softwerska konstrukcija namijenjena za
pohranjivanje, analizu i pretraživanje grupe srodnih i povezanih podataka, kao što su
podaci o kupcima, pacijentima, telefonskim brojevima i sl.
Baza podataka sastoji se od jedne ili više (dvodimenzionalnih) tabela koje međusobno mogu biti povezane. Svaka tabela čuva istovrsne podatke (npr. podatke o nekoj osobi, predmetu i sl.). Svaki red u tabeli predstavlja jedan slog u tabeli,a
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET