Povijesni razvoj računala | seminarski diplomski

Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Povijesni razvoj računala". Rad ima 14 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.

Ekonomski fakultet
POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA
(Kolegij iz informatike)
Smjer: Menadžment
SADRŽAJ
1.UVOD………………………………………………………………2
2.MEHANIČKI STROJEVI……………………………………….3
3.ELEKTROMEHANIČKI STROJEVI…………………………..6
4.ELEKTRIČNA RAČUNALA…………………………………….8
5. OSOBNA RAČUNALA…………………………………………11
6. ZAKLJUČAK………………………...………………………….13
7. LITERATURA……………………..……………………………14
UVOD
Kako je čovjek oduvijek nastojao olakšati svakodnevne radnje različitim pomoćnim sredstvima, tako je pokušavao i razviti različite uređaje za računanje i brojenje. Naravno, na početku se koristio samo svojim prstima te je daljnim usavršavanjem došao sve do računala.
2.MEHANIČKI STROJEVI
Najstarije pomagalo za računanje koje su koristili stari Grci i Rimljani je abak (lat. Abacus), za koji se pouzdano zna da je u upotrebi barem 5000.godina, pojavilo se u Kini oko 3000 g.pr.n.e. Prva su se sastojala od ploče s osam žljebova duž kojih su se pomicali kamenčići, a kasnije su se koristile kuglice na šipkama. Lagan i malih dimenzija, jeftin i jednostavan za proizvodnju, svakom je pristupačan. Za rad s abakom ne treba biti pismen i ne treba poznavati matematičko obilježavanje, pa je vrlo lako primjenjiv. Na Dalekom je istoku ostao u širokoj upotrebi do današnjih dana, dok su ga Europljani izbacili iz upotrebe krajem 17. Stoljeća, uvođenjem arapskih brojeva i računanja na papir. Abak je jednostavan uređaj koji pomaže čovjeku pri računanju jer se pomoću njega pamti ono što je već izračunato.
U 16 stoljeću škotski matematičar John Napier ( 1550. - 1617.) sudjelovao je u jednom istraživanju koje je iziskivalo puno vremena i napora budući da se računalo s velikim brojevima. Došao je na ideju da mora postojati način kako bolje i jednostavnije računati s takvim brojevima. Njegova istraživanja dovela su do onoga što danas zovemo logaritmi. Logaritmi bitno pojednostavljuju operacije množenja i dijeljena pri čemu se sve svodi na zbrajanje, odnosno oduzimanje. Izradio je logaritamske tablice na osnovi kojih je nastalo logaritamsko računalo koje se kod nas koristilo do 80-ih godina 20-og stoljeća. Takvo mehaničko računalo kod nas je poznato pod nazivom šiber.
1623. godine njemački matematičar i astronom, Wilhelm Schickard (1592.-1635.) izradio je prvi mehanički kalkulator koji je zbrajao, oduzimao, množio i dijelio. No taj mehanički kalkulator je ostao nepoznat još 300 godina dok ga nije 1960. Godine rekonstruirao baron Bruno von Freytag- Loringhoff. Mnogo je poznatiji bio Pascalov kalkulator, poznatiji pod nazivom Paskalina, pa je slava izuma prvog mehaničkog kalkulatora pripala velikom francuskom znanstveniku Blaise Pscalu (1623. – 1662.). Načelo djelovanja Pascalova kalkulatora temeljilo se na napravi za mjerenje prijeđenog puta kočije, koju je u drugom stoljeću opisao Heron iz Aleksandrije. Na istom načelu rade mehanička brojila prijeđenog puta u automobilima. Pascalov kalkulator nije bio praktično primjenjiv zbog ograničenja tadašnje tehnologije koja nije omogućavala preciznu i pouzdanu izradu mehaničkih dijelova, kao što su zupčanici, precizni prijenosni elementi i sl. Napretkom fine mehanike otvara se mogućnost izrade pouzdanih mehaničkih kalkulatora. Mehanički stolni kalkulatori doživljavaju najveći uspon na prijelazu iz 19. u 20.stoljeće. Prvi mehanički kalkulatori, koje je pokretao elektromotor, grade se od 1920. godine.
...

CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET