Kripto zaštita-simetrična | seminarski diplomski
Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Kripto zaštita-simetrična". Rad ima 11 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.
Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.
Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati OVDE.
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA
Seminarski rad
Predmet: Zaštita informacionih sistema
Tema: Kripto zaštita - simetrična
Bijeljina, Mart 2013. godine
SADRŽAJ
SADRŽAJ 2
UVOD 3
1. KRIPTOGRAFIJA 4
1.1. CILJEVI KRIPTOGRAFIJE 5
2. SIMETRIČNA KRIPTOGRAFIJA 5
2.1. OSNOVNI KRIPTOGRAFSKI ALGORITMI 6
2.2. PREDNOSTI I NEDOSTACI SIMETRIČNIH ALGORITAMA 9
ZAKLJUČAK 10
LITERATURA 11
UVOD
Mnoštvo raznovrsnih podataka koji se čuvaju i obrađuju na računarima ili se prenose komunikacijskim putevima zahtjeva efikasnu zaštitu. Uništenje podataka, njihovo neovlašteno
modifikovanje ili dolazak u ruke neovlaštenim osobama ili organizacijama može često imati vrlo teške posljedice. Problem je posebno izražen kod nekih organizacija kao što su bankarske, pravosudne, vojne, medicinske i druge. Praktično se može smatrati da je za svakog vlasnika podataka bitna njihova cjelovitost, a najčešće i tajnost.
Razvoj računarstva i sve veća rasprostranjenost u geografskom smislu i u smislu raznovrsne primjene komplikuje problem zaštite. Tokom vremena računara, mreže, računarnski resursi postali su dostupni širem krugu korisnika, proširila su se područja primjene, ali su se time otvorili mnogi problemi vezani za zaštitu. Olakšan je pristup podacima i povećana je mogućnost njihovog narušavanja. Takođe, treba imati u vidu da postoji sve izraženiji interes da se narušavanjem ili krađom podataka pribavi sebi korist ili drugom pričini šteta.
Kriptografija je umjetnost "krajnje sigurnosti informacije." Od kriptovane poruke se očekuje da bude sigurna čak i ako protivnik ima potpuni pristup do kriptovane poruke. Protivnik može čak i znati koji je algoritam bio upotrijebljen. Ako je kriptografija dobra, poruka će ostati sigurna. To je u suprotnosti sa većinom sigurnosnih tehnika, koje su osmišljene kako bi držale protivnike dalje od informacije.
Izraz kriptografija potiče iz grčkog jezika i znači "tajno pisanje". Izvedenica je grčkog pridjeva κρσπτός (skriven) i glagola γράφω gráfo (pisati). Kriptografija ima dugu i zanimljivu istoriju koja seže hiljadama godina unazad. Istorijski posmatrano, kriptografiji su svoj doprinos dale četiri grupe ljudi: vojnici, diplomate, ljetopisci i ljubavnici. Najveći doprinos tokom vijekova davali su vojnici, jer im je bio najznačajniji. Danas je to moderna nauka bazirana na primjenjenoj matematici.
Kriptografija je nauka koja koristi matematiku i matematičke metode za kriptovanje i dekriptovanje podataka. Kriptografija nam omogućava transport "osjetljivih informacija" preko nesigurnih komunikacijskih kanala bilo to korišćenjem staromodnih pisama ili u današnje vrijeme interneta, na način da niko ne može pročitati sadržaj tajne informacije osim osobe kojoj je stvarno namijenjena. Sama enkripcija se sastoji od toga da se čist tekst (ili bilo kakva druga informacija) sakrije tj. prikaže na nerazumljiv način svima osim osobama koje ne poznaju dekripcioni ključ.
...
CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU: WWW.MATURSKIRADOVI.NET